Hrvatske putovnice, osobne iskaznice, ali i nove vozačke dozvole izuzetno su cijenjene na crnom tržištu. Najviše se njima služe kriminalci s područja Balkana.

Koliko je teško krivotvoriti osobne dokumente te kakve to probleme stvara općenito ugledu Hrvatske u svijetu pojasnio nam je Igor Jelovac, sudski vještak za dokumente i grafologiju Županijskog suda u Zagrebu.

- Osobne dokumente teško je krivotvoriti, osim ako nemate nekoga u policiji. Netko zanemari fotografiju koja postoji na kartici koju ima pred sobom, i to je ključno. Sam dokument kao dokument relativno je teško krivotvoriti. No sjetimo se primjerice starih osobnih iskaznica koje je bilo iznimno lako krivotvoriti, a opet je iz policije nestalo nekoliko tisuća zaštitnih folija za njih. Stare putovnice tvrdih korica također je bilo relativno teško krivotvoriti, ali i njih je iz Mostara nestalo oko tisuću. Krivotvorenje osobnih dokumenata je teško, osim ako ne nabaviš zaštitne elemente ili obrasce ili netko zažmiri pri identifikaciji - pojašnjava stalni sudski vještak. Dodaje kako krivotvoreni dokument može proći jedino "ovlašnu" kontrolu, osim ako je dokument doista originalan pa netko na njemu samo promijeni sliku.

- Bilo je takvih primjera, a i dalje se često pojavljuju. Pripadnici krim-miljea iz susjednih država najčešće koriste hrvatske krivotvorene dokumente vjerojatno jer su im najdostupniji. Međutim, problem je tu puno dublji. Primjerice, Hrvati za ulaz u Sjedinjene Američke Države trebaju vizu i posebne provjere, i putovnica nije dovoljna. Oni su itekako svjesni našeg problema s dokumentima i sve nas to puno košta. Tako se i ukidanje vize za Hrvate stalno odgađa - zaključuje Igor Jelovac.

O tome da je potrebno imati "vezu" u policiji da bi došao do krivotvorenih osobnih dokumenata svjedoči nekoliko primjera velikih uhićenja u Hrvatskoj pri kojima su dijelom kriminalnih skupina bili i policajci. Samo je u studenome prošle godine tridesetak osoba, među kojima i nekoliko hrvatskih policajaca, uhićeno u više gradova. Uhićene se sumnjičilo da su izrađivali dokumente hrvatskih državljana za pripadnike mafijaških skupina u Srbiji i Crnoj Gori. Policija se najviše usmjerila na Zagreb, Karlovac i Zadar, no na njihovu popisu bilo je i nekoliko adresa u Slavoniji, i to na području Vukovara i Slavonskog Broda. Kako se moglo doznati, hrvatska kriminalna skupina bavila se izradom osobnih iskaznica, putovnica i vozačkih dozvola na ime hrvatskih državljana koji su tijekom Domovinskog rata izbjegli iz Hrvatske u Srbiju. Dokumente su naručivali i kupovali pripadnici srpskog tzv. Zemunskog klana te klanova Škaljara i Kavčana iz Crne Gore. Osumnjičeni pripadnici MUP-a, među kojima je i glasnogovornica Policijske uprave karlovačke, iz policijskoga informativnoga sustava navodno su odavali podatke o identitetima hrvatskih građana koji bi bili pogodni da se na njihovo ime izrađuju lažni hrvatski dokumenti. Sumnjiči ih se i da su navodno pomagali puštajući kriminalce preko granice te izbjegavali uhićivati osobe s tjeralica.

Uskok je osumnjičio prvookrivljenog da je tijekom 2017. godine pa do 27. studenoga 2019., u Hrvatskoj i Srbiji, nezakonitim pribavljanjem podataka iz Informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova za najmanje 500 kuna, osiguranjem zainteresiranim osobama prelazak državne granice bez obavljanja kontrole za najmanje 1400 eura, zatim omogućavanjem neosnovanog ishođenja hrvatskih osobnih isprava s njihovom fotografijom te identifikacijskim podacima drugih osoba za najmanje 3500 eura za komplet osobnih isprava, kao i neosnovanog stjecanja hrvatskih vozačkih dozvola u postupku zamjene za neoriginalne vozačke dozvole Ujedinjenog Kraljevstva za najmanje 3500 eura, organizirao i povezao u zajedničko djelovanje ostale, koji su izvršavali zadaće u okviru dogovorenog plana.

Jedna od većih policijskih akcija u kojoj je uhićeno više osoba u Hrvatskoj zbog krivotvorenja i prodavanja hrvatskih putovnica zbila se 2010. I tada je uhićeno nekoliko hrvatskih policajaca, a kriminalci iz Srbije, BiH i Crne Gore plaćali su krivotvorene dokumente najmanje po 10.000 eura. Znalo se za 53 lažne hrvatske putovnice, pa su uslijedila uhićenja. Na Bajakovu je uhićen Dejan N., srpski državljanin, potom Luka Bojović Pekar, šef tzv. Zemunskog klana, Vladimir Milisavljević Budala, i još dvojica iz te kriminalne skupine također su imali lažne hrvatske putovnice.

Najpoznatiji je pripadnik tzv. Zemunskog klana, koji je uhićen u Hrvatskoj, Sretko Kalinić Zver, kod kojeg su pronađene dvije lažne hrvatske putovnice. Jednu je podigao u policiji u Zagrebu, a drugu u hrvatskom konzulatu u BiH. Zbog lažnih putovnica koje je koristio u bijegu nakon ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića, osuđen je na 18 mjeseci zatvora. Kalinić je otkriven u Hrvatskoj nakon što ga je u lipnju 2010. ranio Miloš Simović, također pripadnik Zemunskog klana. Nakon izručenja Kalinića i uhićenja Simovića, koji se predao srpskoj policiji nedaleko od graničnog prijelaza Bajakovo, obojica su u Srbiji za ubojstvo Đinđića osuđena na po 30 godina zatvora.

U siječnju ove godine u Grčkoj su likvidirana dvojica visokopozicioniranih članova škaljarskog klana iz Crne Gore, a jedan od njih, Igor Dedović, također je imao hrvatsku putovnicu.

Na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u Strasbourgu zastupnica Sunčana Glavak je u sklopu rasprave o Sustavu internetske baze za krivotvorene i vjerodostojne isprave (FADO) rekla da je, prema podacima Frontexa, u protekloj godini zabilježeno gotovo 14.200 nezakonitih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti, na kojoj se nalazi Hrvatska.

Godinu dana ranije, 2018. godine, hrvatska granična policija otkrila je 236 krivotvorenih isprava i 60 tuđih isprava, što je u usporedbi s 2017. godinom povećanje od 39 posto.

- Metode izrade krivotvorenih dokumenata sve su sofisticiranije, stoga je potrebna razmjena visokokvalitetnih informacija kako bi se ona otkrila - naglasila je zastupnica Glavak govoreći o Internetskoj bazi za lažne i vjerodostojne isprave FADO, sustavu kojem je Hrvatska pristupila 2014. godine.

Intranetska baza za lažne i vjerodostojne isprave FADO je sustav koji stručnjacima za isprave omogućuje razmjenu informacija, a sadrži najvažnije informacije za provjeru isprava. Znatno manji dio informacija o vjerodostojnim ispravama iz sustava Expert FADO dostupan je javnosti preko sustava PRADO.

Ministarstvo unutarnjih poslova, sredinom prosinca prošle godine, pridružilo se Interpolovoj kampanji pod nazivom #DontRiskIt (NE RISKIRAJ!) kojom se želi podići svijest građana o važnosti putnih isprava, nužnosti prijavljivanja gubitka/krađe, kao i ponovnog nalaženja, kako bi se zaštitili od moguće zlouporabe.

- Krajnji je cilj raspisivanja objave za nestalim osobnim dokumentima onemogućiti ili umanjiti mogućnost zlouporabe, krađu identiteta i druge nezakonite aktivnosti - kažu iz policije.