Sudjelovanje u pripremanju novog plana razvoja Osječko-baranjske županije te koordinacija i praćenje planiranja i realizacije EU projekata prioriteti su Javne ustanove Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije. Od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije akreditirani su regionalni koordinatori za ovu županiju i dodijeljene su im javne ovlasti te imaju razvojnu ulogu u kojoj prvenstveno pomažu javnopravnim tijelima s područja županije u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova EU-a. Koliko je zadovoljan radom agencije i koji su planovi pred njom, posebice kada je u pitanju ured u Bruxellesu, razgovarali smo s ravnateljem Tomislavom Barbarićem.

Nije dugo otkako je agencija postala županijska ustanova, a dijelom su sada i vaše aktivnosti drukčije od onih koje su se obavljale u Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje d.o.o.

- U vrijeme RRA-a radili smo primarno projekte za osnivače, Osječko-baranjsku županiju i Grad Osijek. Sada je naša uloga značajno drukčija, Agencija kao regionalni koordinator obavlja poslove od javnog interesa radi koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Konkretnije, to se odnosi na rad na projektima za javnopravna tijela (općine, gradove, škole, fakultete, Sveučilište, javne ustanove i sva druga tijela koja su osnovana ili od strane lokalne samouprave ili države koja djeluju na području županije ili imaju sjedište na tom području, nap. a.). Dio pripreme i provedbe projekata i dalje nam je primarna zadaća, ali smo krug naših korisnika proširili. Promijenio se drugi dio naše organizacije koji se bavi regionalnim razvojem i strateškim planiranjem i upravo taj će odjel biti ključan u ovoj godini. Jedan od ciljeva koje želimo ispuniti u ovoj godini je dovršiti novi Plan razvoja Osječko-baranjske županije za sljedeće financijsko razdoblje 2021. - 2027. i u njemu definirati sve one ciljeve i prioritete odnosno projekte koji će se financirati na području županije.

- Iz toga razloga pokrenuli smo dijalog s ključnim dionicima, obilazimo općine i gradove na području županije i sa svima njima razgovaramo o njihovim potrebama, problemima i prioritetima kako bismo prepoznali projekte koji se mogu podići na razinu prioriteta u županiji i uvrstiti ih u ovaj plan. Nastavno, radit ćemo sektorske konzultacije s drugom dionicima nakon čega krećemo u izradu samog dokumenta. Važno je naglasiti kako će uspješno trošenje sredstava EU-a u idućih sedam do 10 godina uvelike ovisiti o tome kako će izgledati strateški okvir i zato taj posao smatramo ključnim u ovoj godini.

Kada govorimo o općinama i gradovima, tu doista postoji raznolikost, neki od njih imaju vlastite, uhodane timove za EU projekte, drugi pak nisu ni stručno ni financijski osposobljeni za takav iskorak...

- Upravo smo mi napravili iskorak u tom smjeru, u razdoblju koje je pred nama obići ćemo sve gradove i općine kako bismo vidjeli koji su njihovi kapaciteti, s čime raspolažu, od ljudskih, financijskih, prostornih kapaciteta, koji su njihovi planovi, koja su to područja interesa i gdje i na čemu temelje svoj razvoj. To su sve informacije koje su nama potrebne kako bismo procijenili koliko ćemo trebati intervenirati i kolika će biti naša uloga na području pojedine općine. Važno je definirati prioritete kako na regionalnoj tako i na lokalnoj razini i sve ih uskladiti te uvrstiti u strategiju za sljedeće financijsko razdoblje na županijskoj razini. Taj odnos nam je ključan, bez suradnje s općinama i gradovima nećemo uspjeti ostvariti naš cilj, a to je podići životni standard i podići BDP u našoj županiji. Iako ne možemo direktno stvarati nova radna mjesta, možemo stvarati preduvjete za razvoj poduzetništva.

Ipak niste "zarobljeni" samo u županijske okvire, kroz ured u Bruxellesu nastojite djelovati za dobrobit cijelog istoka Hrvatske.

- Da, važno je još jednom napomenuti kako unutar naše organizacije djeluje i Ured u Bruxellesu, no to više nije samo naš (županijski, nap. a.) ured. Od prošle godine, upravo na inicijativu našeg župana Ivana Anušića, potpisan je sporazum pet slavonsko-baranjsko-srijemskih županija o zajedničkom nastupanju prema Bruxellesu i institucijama koje tamo djeluju. Ured je jedan od rezultata inicijative pet župana koji zajedno djeluju i zajedno nastupaju kao cjelina svih županija, promovirajući i zalažući se za sve ono što je potrebno Slavoniji, Baranji i Srijemu. Jedan od glavnih prioriteta koji želimo riješiti je problem prometne izoliranosti. To se prvenstveno odnosi na Zračnu luku Osijek, svakako pitanje koje se ne tiče samo naše županije nego cijelog istoka Hrvatske, pa i šire. Izdvojio bih i dovršetak koridora 5C, kao i brzu cestu od Virovitice do Zagreba, brzu prugu Vukovar - Vinkovci - Zagreb. Ne manje važno, tu su još i riječne luke u Slavonskom Brodu, Osijeku i Vukovaru, kao i drugi prometni prioriteti. Pitanje prometne izoliranosti jedan je od većih problema, a pokazuje to i analiza Svjetske banke koja jasno uspoređuje razvijenost pojedinih regija i vrijeme koje je potrebno proizvodima/uslugama kako bi došli do većih tržišta. Što je više vremena potrebno, to je ograničavajući faktor za razvoj pojedine regije veći. Slavonija jest prometno izolirana i to pokazuju sve analize koje je Svjetska banka radila, te nam je to jasan znak što trebamo promijeniti u budućnosti, a to će svakako pozitivno utjecati i na gospodarsku situaciju i omogućili našim poduzetnicima lakši plasman i prodaju svojih proizvoda i usluga na tržištu.

Vratimo se u Osječko-baranjsku županiju. Ovdje su već definirani prioritetni projekti, dijelom je i počela njihova realizacija.

- Svakako je to projekt realizacije novog kliničko-bolničkog centra. Uz to, u fazi je i izrada dokumentacije za istraživanje geotermalnih potencijala na području županije gdje ćemo vidjeti čime raspolažemo i za što postoji potencijal za daljnja ulaganja. Jako dobre primjere iskorištenosti tih potencijala imamo u susjednim državama. U planu je i izrada Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te izgradnja novog Gospodarskog centra. A tu je i, kao posljednji u javnosti najavljen županijski projekt, izgradnja i rekonstrukcija područja bivšeg OLT-a. Ovo su financijski najveći projekti, no tu je primjerice i priča oko zaštite kulturne i prirodne baštine s ciljem i svrhom stavljanja u funkciju u sektoru turizma, kao i drugi manji projekti s naglaskom ulaganja u sektore poljoprivredne i prehrambene industrije, drvne i metaloprerađivačke industrije, ICT-ja i turizma.

Spominjete i bazu SPUR-a, platforme koja se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu projekata koji su u pripremi za prijavljivanje na EU projekte.

- SPUR ili baza razvojnih projekata je platforma koju je pokrenulo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kako bi se vidjeli potencijali za raspisivanje natječaja. Primjerice, ako naša županija ima 20-ak projekata za kulturnu baštinu, druga ima deset, treća petnaest... onda ministarstvo ima uvid da na razini Hrvatske postoji kapacitet za povlačenje određenog iznosa sredstava kako nam se više ne bi događali projekti koje odlučuje "najbrži prst". Uzrok takvih natječaja upravo je loše programiranje i nedostatak strateškog promišljanja koji za posljedicu imaju situacije gdje se novac potroši u prvih nekoliko sekundi. Ovako se daleko bolje može programirati sljedeće financijsko razdoblje, jer obveznici unosa podataka u bazu su sva javna tijela u RH. Ovo je još jedan od razloga zašto naglasak stavljamo na izradu nove strategije i zbog čega mislim kako će nam 2020. godina biti ključna za povlačenje sredstava u idućem programskom razdoblju.

Što se tiče Osječko-baranjske županije, s današnjim danom u bazi je 101 projekt, a još 49 ih je u pripremi. No taj broj raste iz dana u dan, tako da vjerujem da ćemo do kraja godine, dok Plan razvoja bude dovršen, imati 200 projekata u bazi spremnih za prijavu za sljedeće financijsko razdoblje. SPUR je bez daljnjega dobar alat koji je zaživio i uvjeren sam kako će olakšati i samu provedbu i praćenje učinaka na terenu. Mi kao javna ustanova, a u ulozi regionalnog koordinatora, po pitanju SPUR-a provodimo edukaciju, koordinaciju s javnopravnim tijelima, pomažemo im oko unosa projekata, informiramo ih o promjenama i svemu onom što je relevantno. Jedna od naših obveza je, uz koordinaciju, i kasnija kontrola te izvještavanje o trošenju sredstava i praćenje realizacije projekata iz baze SPUR-a.