Objavljeno 13. veljače, 2020.
Europska komisija povisila je procjenu rasta hrvatskog BDP-a za prošlu godinu s 2,9 na tri posto
Europska komisija u četvrtak je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu s 2,9 na tri posto, za ovu godinu je zadržala raniju procjenu od 2,6 posto, a za sljedeću predviđa rast od 2,3 posto.
"Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju", navodi Komisija u privremenim zimskim prognozama.
U prethodnim, jesenskim ekonomskim prognozama objavljenima 7. studenoga Komisija je procijenila da će hrvatski BDP prošle godine rasti 2,9 posto, 2020. godine 2,6 posto, a 2021. godine 2,4 posto.
Komisija navodi da bi domaća potražnja trebala ostati glavni pokretač gospodarskog rasta. Hrvatska bilježi veliki rast izvoza, ali je još brži rast uvoza. Očekuje se kako će se rast potrošnje kućanstava smanjiti, ali će i dalje biti potkrijepljen rastom realnoga raspoloživog dohotka jer se očekuje daljnji pad nezaposlenosti. EK očekuje i nastavak snažnog rasta investicija, čemu u prilog ide sve veći opseg dospjelih projekata financiranih sredstvima EU-a iz programskog razdoblja 2014. – 2020. Očekuje se umjeren rast izvoza, u skladu s nižim rastom glavnih trgovinskih partnera u Hrvatskoj, trgovinskim neizvjesnostima i ograničenim opsegom daljnjeg rasta u turizmu. Snažna domaća potražnja poticat će rast uvoza, ali se očekuje da će se on smanjiti ove i sljedeće godine. Stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u prošloj se godini u odnosu prema 2018. prepolovila, zbog negativne inflacije za cijenu neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, što je rezultat promjena stope PDV-a. Budući da se učinak promjene stope PDV-a smanjuje, očekuje se da će pritisci na plaću na tržištu rada i snažna domaća potražnja potaknuti povećanje inflacije, unatoč pretpostavljenom padu cijena energije. Inflacija bi trebala porasti na 1,5 posto 2020. i 1,7 posto 2021. godine.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako se procjene Komisije vrlo malo razlikuju od procjena hrvatske Vlade. Podsjetio je da je Vlada pri izradi proračuna prognozirala rast BDP-a u ovoj godini za 2,5 posto, a za 2021. predviđa rast od 2,4 posto. Vlada i EK slažu se i u procjeni da će glavni doprinos gospodarskom rastu doći od rasta domaće potražnje, s jedne strane investicija i s druge osobne potrošnje.
Upitan brine li ga činjenica da nam gospodarstvo usporava, Marić je odgovorio kako su najvažnije stope rasta, refleksija rasta na tržište rada, zaposlenosti i plaće. Stopa rasta koju trenutno imamo je prije svega realna, rekao je Marić poručujući kako bi svi skupa trebali težiti višim stopama rasta.
Hina/D.Pav.
2,5
posto će, prema procjeni Vlade, rasti BDP u ovoj godini
MARIĆ: MOŽE SE I BOLJE I VIŠE
Upitan smatra li neuspjehom Vlade činjenicu da Hrvatska, ni uz povoljno okruženje, nije imala previše kvartala u kojima su stope rasta bile više od tri posto, Marić je rekao kako su okolnosti na financijskim tržištima povoljne i kamatne su stope na povijesno niskim razinama, ali se one razlikuju od zemlje do zemlje zbog premije rizika koja je usko vezana uz kreditni rejting. "Da mi nismo uspjeli napraviti ovo što smo napravili i da nije vraćen (investicijski) kreditni rejting, naša premija rizika sigurno ne bi bila preko 200 baznih bodova. No može se i više i bolje od toga", kazao je.