Ekonomija
TISUĆU HEKTARA VIŠE POD ŠEĆERNOM REPOM

Pitanje opstojnosti proizvodnje šećera strateško je pitanje
Objavljeno 13. veljače, 2020.
Imamo potpore, a cijena šećera raste, izjavio je Karalić

U 2020. godini očekujemo zadržavanje pozitivnih trendova u biljnoj proizvodnji. Rekao je to pomoćnik ministrice poljoprivrede doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, govoreći na stručnom skupu o biljnoj proizvodnji, održanom jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek.- U 2018. godini zabilježili smo značajan rast biljne proizvodnje i to od 12 posto, rast je povećan u prošloj godini, a takav trend očekujemo i u ovoj godini - pojasnio je Karalić.
Dodao je da će i ove godine najveći dio poljoprivrednih površina biti pod kukuruzom (250.000 hektara), jer riječ je o najzastupljenijoj kulturi u Hrvatskoj.


Ovaj skup, koji okuplja predstavnike Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija povezanih s poljoprivrednom proizvodnjom, kao i same proizvođače, tradicionalno se u ŽK Osijek održava uoči proljetne sjetve, istaknuo je uvodnom dijelu skupa Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u HGK ŽK Osijek.


- Osim povećanja poljoprivrednih površina zasijanih kukuruzom, u ovoj godini očekuje se i povećanje površina pod šećernom repom, i to do 1000 hektara. Soja će se prostirati na 77.000 hektara, što je identično prošlogodišnjim brojkama, a na razini prošle godine bit će i poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju zob i jara pšenica. Jedino se za površine pod suncokretom očekuje manji pad. Ovi podaci rezultat su anketa koje smo proveli s poljoprivrednim proizvođačima i sjemenarskim kućama - rekao je pomoćnik ministrice poljoprivrede.


Krunoslav Karalić još je istaknuo važnost šećerne repe za hrvatsku poljoprivredu: "Pitanje opstojnosti proizvodnje šećera strateško je pitanje za Hrvatsku. Imamo tri velike tvornice šećera, imamo program potpore za šećernu repu za sve proizvođače koji su podnijeli zahtjev za vezanu potporu, a riječ je o 60 milijuna kuna. Osim toga, prosječna cijena šećera oporavlja se i porasla je za 7,4 posto".


Ravnateljica Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, predstavila je IT sustav za nadzor poljoprivrednih površina – Monitoring, kao i novosti koje donosi E - poljoprivredna kartica, čije se uvođenje planira ove godine.


U programu stručnog skupa predavanje na temu Proširenje plodoreda pokrovnim usjevima, održao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević, s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Kao svojevrsni nastavak predavanja prof. Stipeševića bila je prezentacija proizvodnje i dorade sjemena različitih, na našim poljima malo zastupljenih kultura, poput pira, lana, heljde, stočnog graška, uljane rotkve. Prezentaciju je održao Mirko Miladinović, proizvođač i vlasnik obrta za doradu sjemena, vlasnik OPG-a. Stručni skup okupio je velik broj poljoprivrednih proizvođača i ostalih sudionika u procesu poljoprivredne proizvodnje. Vesna LATINOVIĆ

Veliki temperaturni ekstremi
Dok je predavačica Matilda Copić naglasila važnost informatičkog sustava za nadzor poljoprivrednih površina, odnosno digitalizacije usluga u poljoprivredi te više puta rekla da bi bar jedan član obitelji poljoprivrednika trebao imati e-mail kako bi mogli izravno komunicirati, prof. dr. sc. Bojan Stipešević osvrnuo se na klimatske promjene. “Kakva će nam biti sjetva i žetva ove godine uvelike ovisi o klimatskim promjenama. Primjerice, samo u veljači bilježimo velike temperaturne ekstreme, od -5 do +19, što će se svakako odraziti na biljnu proizvodnju, i to ne smijemo zanemariti.
Krunoslav Karalić

pomoćnik ministrice poljoprivrede

Trenutačno radimo na više zakona, prije svega na Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu, Zakonu o održivoj uporabi pesticida, a radimo i na izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Možda ste propustili...

OD POČETKA TRAVNJA DO KRAJA LISTOPADA PLANIRANO OKO 758.000 LETOVA

Španjolski avioprijevoznici povećavaju kapacitete

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

2

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora