Statistički podatci pokazuju kako je svakoga dana gotovo 50 tisuća građana Hrvatske na bolovanju. Činjenica je da naši građani sve više izostaju s posla zbog bolesti kako sezonski tako i kronično. Te statistike upozoravaju na velik trošak za sustav i poslodavce te velik broj radnih dana izgubljenih zbog nekada jednostavnih tegoba koje je moguće spriječiti poput respiratornih infekcija i prehlada.

Akutne respiratorne infekcije, odnosno akutne upalne bolesti dišnoga sustava, najčešće su infekcije suvremenog čovjeka jer čine dvije trećine svih infekcija. Time su one i najučestalije bolesti čovjeka uopće. Odrasli u prosjeku obole od tri do pet puta na godinu, djeca obolijevaju češće, u prosjeku od četiri do sedam puta, a ona s boravkom u kolektivu (dječji vrtići) još češće – i do 10 puta na godinu. U zdravstvenoj službi u Hrvatskoj godišnje se registrira dva i pol milijuna bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama.

Iako su sistematski pregledi obavezni u dječjoj i školskoj dobi, kao i na početku studija, u odrasloj dobi njihova učestalost u nas ovisi uglavnom o dobroj volji ili o zahtjevima poslodavca. Moć prehrane i dodataka prehrani najbolje se ogleda u prevenciji, a upravo se u tom segmentu često zaboravlja na prehranu u hrvatskoj populaciji. Znatno je veći interes za promjenama prehrane i dodatcima prehrani kad se bolest već pojavila, a tada je za povoljan učinak potrebno znatno više truda. Iako svijest o primjeni pripravaka za potporu imunosnom sustavu raste, i kod roditelja i u odrasloj populaciji, još uvijek postoji prostor za napredak. ‘‘Trend konzumacije dodataka prehrani u Hrvatskoj je u posljednjih desetak godina u porastu, čime se polako počinjemo približavati razvijenim europskim zemljama. Rezultati istraživanja pokazuju kako više od polovine odrasle populacije uzima neki dodatak prehrani. Isto tako, zanimljiv je profil kupaca dodataka prehrani. To su češće žene nego muškarci, a uočen je i veći udio kupaca većeg stupnja obrazovanja te većih osobnih primanja‘‘, ističe nutricionistica Petra Vlak, koja kaže kako je važno konzumirati dodatke prehrani.

‘‘Potrebe za vitaminima i mineralima različite su, ovisno o dobi i specifičnim potrebama pojedinih populacijskih skupina. Stoga je odabir dodatka prehrani pogodnog za pojedinu dobnu skupinu definiran pojedinim ključnim nutrijentima i tvarima podrijetlom iz hrane i bilja koji mogu imati dodatne koristi u pojedinim situacijama. Ako govorimo o tome kako ojačati imunosni sustav i olakšati borbu protiv gripe i prehlade, rezultati istraživanja provedenog na plazmoliziranom biljnom kvascu pokazali su kako se može koristiti kao djelotvorno oružje u borbi protiv gripe i prehlade. Osim što jača imunološki sustav, poboljšava opće stanje i vitalnost, a djeluje i na smanjenje razina stresa‘‘, govori nutricionistica Vlak.

Prirodne dodatke prehrani preporučuje se uzimati kontinuirano, posebice na prijelazu godišnjih doba kada je veća pojavnost različitih sezonskih prehlada i infekcija.

‘‘Također, poznato je da u hrvatskoj populaciji svaka treća osoba ne unosi dovoljno magnezija i kalcija prehranom. Dodatno, u posljednjih 50 godina smanjio se udio određenih hranjivih tvari u hrani zbog primjene ekstenzivne poljoprivrede i osiromašenja tla. Nadalje, poznato je da je u našim krajevima tlo siromašno selenom te se često preporučuje nadoknada selena, posebice kod bolesti štitnjače koje su u znatnom porastu u nas‘‘, otkriva Petra Vlak. Iako su često na bolovanju, građani Hrvatske očito ne paze previše na svoje zdravlje. Mnogi ljudi vode stresan život, žive u zagađenim gradovima, puše i piju znatne količine alkohola – a sve to povećava njihove potrebe za vitaminima.

Ostaje još samo pitanje kako onda prepoznati dobre i kvalitetne dodatke prehrani. ‘‘Potpuno prirodni dodatci prehrani najbolji su odabir, s obzirom na to da je iskoristivost i apsorpcija nutrijenata najbolja u prirodnom miljeu. Plazmolizirani biljni kvasac potpuno je prirodan dodatak prehrani koji se već dugi niz godina proizvodi u Švicarskoj te je zastupljen u većini kućanstava diljem te zemlje, a u Hrvatskoj ga možemo pronaći u dodatku prehrani Strath. Kao što mu i samo ime ‘‘plazmolizirani biljni kvasac‘‘ govori, temelji se na biljnom kvascu kojemu se u procesu proizvodnje dodaje više od 50 odabranih ekstrakata ljekovitih biljnih vrsta. Stanice kvasca potom metaboliziraju mnogobrojne sastojke biljnih ekstrakata, što rezultira nastankom konačnog prirodnog proizvoda jedinstvenog sastava‘‘, kazala je Petra Vlak.