Novosti
UČINCI ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI

Rokovi plaćanja su skraćeni, ali postoji još mnogo problema s cijenama
Objavljeno 27. siječnja, 2020.
Dosad bez prijava "reketa" za poziciju na polici, a razlog može biti što ga se ne može prijaviti anonimno

Prošla je godina i pol dana od primjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP) koji je donesen krajem 2017., ali se s pravom primjenom, nakon svojevrsnog prijelaznog razdoblja za već potpisane ugovore, krenulo u travnju 2018.


Smanjenje predugih rokova plaćanja, poštena cjenovna praksa, zaštita od dampinga, od ultimatuma otkupljivača, prerađivača prema proizvođačima, zaštita od trgovačkih "diktata" vezanih uz naknadu za (što bolje mjesto) na polici i slično, samo su neke od zadaća koje su stavljene pred ZNTP kako bi "obrisao" takve nepoštene običaje. Upravo na damping cijena žale se mljekari, suočeni i godinu i pol dana od pune primjene ZNTP-a s čitavim lagerima (uvoznog) trajnog mlijeka u trgovačkim centrima uz cijenu samo nešto veću od tri kune, a oni, ističe predsjednik Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak, mlijeko predaju otkupljivačima po cijeni koja je samo nešto niža od toga – za 2,85 ili 2,90 kuna, pa je pitanje kako je to moguće, gdje je mlijeku s cijenom od samo tri kune i koju lipu više prostor za marže. Kolak tu ne vidi pomake.

Odvraćajuće kazne

- Zakon je načelan, bez pravih smjernica. I dalje su nepoštene akcijske cijene, damping na trajnom mlijeku. Tražili smo da se razdvoje proizvodi od mlijeka - sve ono što je na bazi svježeg mlijeka s kratkim rokom trajanja - i mliječne prerađevine što trajno mlijeko i jest. Najkorektnije bi bilo da se od prodajne cijene mlijeka proizvođaču da određeni postotak. Jer za litru svog mlijeka dobivam 2,85, a ono je na polici šest, ili sedam kuna. U tolikoj razlici trebamo i mi biti ukalkulirani - kaže Kolak.


Dok prvi u lancu opskrbe u mliječnom sektoru negoduju i nakon primjene ZNTP-a, on je svojim odredbama, u slučaju utvrđenih nepoštenih trgovačkih praksi, zaprijetio visokim novčanim kaznama, jer one, kako ističu u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), čije je godišnje izvješće o radu u 2018. trenutačno na dnevnom redu u Saboru, trebaju biti odvraćajuće od nepoštenih običaja. Od prosinca 2017. do kraja 2018. AZTN je otvorio 197 predmeta u kojima je utvrđivao iskorištavanje značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom od strane velikog broja trgovaca, otkupljivača i/li prerađivača. U tom vremenu riješio je 82 predmeta. Agencija je okončala i postupke koje je prema službenoj dužnosti pokrenula protiv trgovaca i otkupljivača u kojima je utvrdila nametanje nepoštenih trgovačkih praksi. Tako su okončani postupci protiv dva domaća i jednog stranog društva. Koliko će za njih donesene upravno-kaznene mjere biti odvraćajuće govori njihov ukupan iznos veći od dva milijuna kuna. Samo jedno društvo od njih tom je mjerom "udareno po džepu" s više od milijun kuna. Utvrđene nepoštene trgovačke prakse vezane su uz nestavljanje potrebnih odredbi u ugovore, nejasne izračune cijena, pa i inzistiranje trgovaca, a polazeći od svoje snažne pregovaračke pozicije da dobavljači na svoj trošak preuzmu "osiguranje kvalitete" proizvoda kratkog roka trajanja. Primjer nepoštene prakse jest i slučaj utvrđenog poslovanja trgovca s dobavljačem bez pisanog ugovora, samo na temelju ponude i njezinog prihvata. ZNTP je, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, upravo propisao obvezni sadržaj ugovora te je definirao više od 30 nepoštenih trgovačkih praksi.


- Nepravilnosti koje se najčešće pojavljuju su te da stranke nemaju sve obvezne dijelove ugovora propisane ZNTP-om, a neki od njih ne pridržavaju se rokova plaćanja. Ipak, što se tiče financijske discipline, od kada je nastupila puna primjena ZNTP-a, ona se značajno poboljšala te se plaćanja uglavnom vrše u rokovima. Ono što je također pozitivno u postupcima koje provodimo jest to da stranke već tijekom samih postupaka ispravljaju svoja ponašanja i počinju se pridržavati zakonom zadanih propisa - navode u AZTN-u. Ovo referiranje na plaćanje u rokovima znači da je riječ o 30, odnosno 60 dana.
Strah od odmazde

Na rokove plaćanja pritužbi nemaju ni u udruzi tovljača Baby Beef.


- Plaćanje u roku rezultat je potražnje za našim kvalitetnim proizvodom, poglavito od strane Italije i Bliskog istoka, gdje naši kupci nerijetko plaćaju i unaprijed, tako da i naši kupci u Hrvatskoj svoje obveze izvršavaju na vrijeme. Nama, primarnim proizvođačima koji ne poslujemo direktno s trgovačkim lancima, nije se ništa promijenilo nakon primjene ZNTP-a, s njima rade naši partneri iz mesoprerađivačke industrije. Ono što nas brine niske su cijene prema kojima se otkupljuje naše meso - kaže predsjednik Baby Beefa Darko Celovec.
Na naš upit Agenciji je li se stalo s trgovačkim reketom za plaćanje naknade za što bolju poziciju na polici, u AZTN-u odgovaraju da "u do sada okončanim postupcima nije utvrđena takva povreda". No, to ne mora značiti da toga više nema. Jer, takva "ucjena" može se dokazivati ponajprije izjavom dobavljača kojeg trgovac ucjenjuje. Upravo je anonimnost u pravilu najveća hrabrost oštećenim sudionicima u lancu, jer se u protivnom boje "odmazde" onih u jačoj pregovaračkoj poziciji, pa je za očekivati da brojni primjeri nepoštenih praksi, zbog bojazni od gubitka pozicija, ostaju neprijavljeni.


Suzana Župan
obuhvat
DEFINIRANO 30 NEPOŠTENIH PRAKSI
RAZLIČITI UVJETI ZA STRANE I DOMAĆE
Ako je razlog izostanku prijavljivanja "reketa" nemogućnost da se to učini anonimno, to znači da Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi ipak nije riješio sivu zonu, odnosno da ima posla za doradu. Dobavljači o ovoj temi nisu htjeli govoriti pod imenom i prezimenom. "Poslovanje s trgovcima, kada je riječ o mjestu na polici nije riješio ZNTP, nego je to stvar individualnih razgovora nas sa svakim trgovačkim centrom, s tim da ti razgovori nisu isti za domaće i strane trgovačke kuće", kaže jedan slavonski dobavljač, koji je želio ostati anoniman.
UREĐENI ODNOSI, ALI VIŠE BIROKRACIJE
"Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u primjeni je nepune dvije godine, a u tom je razdoblju zasigurno omogućio pozitivne pomake. Glavni cilj ovog zakona bio je poboljšati položaj proizvođača i dobavljača u lancu opskrbe hranom te su o tom pitanju rezultati vjerojatno i najizraženiji. Ovim su zakonom također unaprijeđeni i dodatno uređeni određeni poslovni procesi, prakse i odnosi među trgovcima, proizvođačima i dobavljačima, ali ujedno je došlo i do povećane birokratizacije poslovanja, što se može smatrati jednim od nedostataka. Podržavamo sva nastojanja kojima će se nepoštene prakse u lancu opskrbe hranom spriječiti, i kojima će se osigurati ravnopravnost te poboljšanje položaja svih dionika", odgovaraju u trgovačkom lancu Boso Vinkovci na naš upit kakvo je stajalište trgovaca o ZNTP-u.
Možda ste propustili...