Magazin
TEMA TJEDNA: MIGRANTSKA KRIZA 2015. - 2020. (I)

Štitimo Hrvatsku i Europsku uniju policijom i bez žice!
Objavljeno 25. siječnja, 2020.
Za EU su migracije i dalje najveći izazov: To pitanje nije ograničeno samo na zemljopis...

Kad je sve krenulo 2015. godine, teško da je itko mogao očekivati brz kraj migrantske krize pred kojom se tada našla Europska unija, a s njom i Republika Hrvatska. Činjenica pak da je u tom prvom valu oko milijun ljudi, migranata i izbjeglica, stiglo u Europsku uniju, najviše u Njemačku, koja je zahvaljujući tadašnjoj dobrohotnosti Angele Merkel većinu njih prihvatila bez većih dvojbi, ostavila je i te kako dubok trag na ukupnu migrantsku problematiku i migrantsku politiku s kojom se EU suočava i danas, pet godina od početka krize.

U međuvremenu, bilo je svega i svačega, burnih mjeseci krize kad su kroz Hrvatsku prolazile stotine tisuća migranata devastirajući usput okoliš uz ceste i pruge, preko stalnog zazivanja slanja vojske u pomoć policiji na granice prema Srbiji, a kasnije i prema BiH, na trase odakle je stizao najveći broj migranata, pa sve do, što se ovog prostora tiče, eskalacije krize s izbjeglicama u BiH kampovima poput onoga u Bihaću i Velikoj Kladuši. Upravo je odatle Hrvatskoj prijetio (i još prijeti) novi masovniji val migranata, uz već uobičajene skupine koje ilegalno danonoćno pokušavaju ući u RH iz spomenutih kritičnih točaka u BiH.

Europska unija je po svom starom, lošem običaju o tom pitanju više teoretizirala nego praktično djelovala, opetovano naglašavajući da se kriza rješava na terenu odakle je i krenula, dakle u ratom razorenoj Siriji, problematičnom Iraku i vječno nemirnom Afganistanu, uz, naravno, golem problem migranata iz Libije koji se i dalje preko mora pokušavaju dokopati Italije ne mareći za brodolome, utapanja i policijske mjere susjedne nam države. S obzirom na stanje konstantne napetosti i nemogućnosti da se migrantska kriza brzo i učinkovito riješi (uz pozivanje na Siriju, Irak...), stalno se naglašava da nedostaje novca, pri čemu se Turskoj mora plaćati "danak" da u svojim kampovima zadržava velik broj migranata koji su "bure baruta" kojim Erdogan svako malo ucjenjuje Europsku uniju. Turska je, naime, primila oko 3,7 milijuna izbjeglih Sirijaca, što je najveća izbjeglička populacija na svijetu!

No, ako nema novca za rješavanje migrantske krize, ako se ona ne rješava na izvorištima poput Sirije, Libije i Iraka, ako nema čvrstog dogovora unutar EU-a kako da se kriza riješi, ako to sve izostaje, onda se nitko ne treba čuditi što neke članice EU-a same, na svoj način, sebi olakšavaju problem gradeći žičane barijere poput Mađarske i Slovenije dok Europska unija pokušava s nekim dogovorenim azilantskom kvotama, u sjeni tzv. hot-spotova, intervenirati u problem bez njegova dugoročnog rješavanja.

BESMISLENI NAPADI
Upravo se na prokazane hot-spotove sredinom siječnja u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu osvrnuo i hrvatski premijer Andrej Plenković: "Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hot-spot", rekao je Plenković te dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, nego da se "hrvatska, europska i buduća granica Schengena" štiti sa 6500 policajaca. Plenković je također još jednom naglasio kako je rješenje zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke, na kojoj kreće istočnomediteranska i zapadnobalkanska ruta, dodavši i kako Europska unija može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Inače, podsjetimo, predsjednica grupe Zelenih Ska Keller u EP-u je nakon Plenkovićeva predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU-om u Strasbourgu govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s BiH. Keller je ad hoc ustvrdila da se uništava imovina migranata, da ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska Vlada to nije zaustavila niti istražila. Plenković je Keller odmah odgovorio kako RH u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije te nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. "To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potpuno shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti"­, rekao je premijer RH i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju.

Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova Zelenih i s ljevice, bila je i izvjesna Malin Björk, koja je bez ijednog čvrstog dokaza navela da se u 2019. na granici između BiH i RH dogodilo više od 25 tisuća "pushbackova" (sic!), prisilnih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom "vrlo kratkom" posjetu granici i sama vidjela 25 "pushbackova". Pritom joj nije palo na pamet objasniti razliku između 25 i 25.000!

SIGURNE GRANICE
Što se tiče situacije na granici sa susjedima, napose BiH i Srbijom, hrvatski premijer svako malo mora ponavljati očite činjenice, pa je to učinio i početkom siječnja, na jednom od susreta s novinarima akreditiranima u parlamentu EU-a. "Neke naše susjedne članice EU-a postavile su fizičke barikade i bodljikave žice. Mi se na to nismo odlučili jer imamo prirodne barijere poput Dunava i Save te planina i šuma", odgovorio je Plenković nizozemskom novinaru na pitanje o migrantskoj politici koju će Hrvatska zastupati tijekom predsjedanja. Za BiH je rekao da je "susjedna i prijateljska država" s kojom Hrvatska dijeli niz poveznica, te da bodljikava žica ne bi poslala dobru "političku poruku za naše bilateralne odnose." Plenković je još dodao: "Kao premijer Hrvatske neću se nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata", te naglasio kako je potrebno zaustaviti ilegalne migracije i reformirati Dublinski sporazum jer su migracije pitanje koje je nakon pada Berlinskog zida najviše promijenilo političko raspoloženje u Europi.

O problemu ilegalnih ulazaka migranata u RH, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je pred Odborom za građanske slobode Europskog parlamenta: "Naša je pozicija tu jasna, nećemo dopustiti ilegalne ulaske na hrvatski teritorij i to nema nikakve veze s pitanjem prava na međunarodnu zaštitu. Mi smo otvoreni kada je u pitanju svaka osoba koja je u potrebi, ali Europa i svijet moraju naći odgovor na pitanje kako tretirati migrante koji idu za boljim životom i izbjeglice."

AKTIVNO O KRIZI
Što se tiče sadašnjeg hrvatskog i budućeg njemačkog (od 1. srpnja) predsjedanja Vijećem EU-a 2020., iz UN-ove Agencija za izbjeglice dana je podrška planovima za unaprjeđivanje i zaštitu izbjeglica, prvenstveno reformom sustava azila i većom podrškom zemljama u kojima se nalazi većina izbjeglica. "Ulaskom u novo desetljeće i gradeći na uspjehu Globalnog izbjegličkog foruma, EU tijekom hrvatskog i njemačkog predsjedanja može 2020. učiniti godinom promjena za snažniju zaštitu izbjeglica", ističe Gonzalo Vargas Llosa, UNHCR-ov regionalni predstavnik za odnose s EU-om, navodi se u priopćenju UN-ove agencije. UNHCR također poručuje da je spreman nastaviti suradnju s institucijama i agencijama EU-a u razvoju "osjetljivog upravljanja zaštitom granica, pravednim i učinkovitim postupcima odobravanja azila (...), osiguravanju konzistentnog regionalnog pristupa registraciji, jačanju temeljnih prava i usluga te širenju mogućnosti integracije." Pretpristupni procesi pružaju prilike da se zemljama zapadnog Balkana pomogne i daljnjem razvoju njihovih sustava davanja azila, napominje se u preporukama. Budući da se 85 posto izbjeglica nalazi u susjednim zemljama i zemljama u razvoju, a ne u EU-u, potrebna je i dodatna financijska pomoć tim zemljama, upozorava UNHCR i predlaže da "zemlje predsjedateljice osiguraju povećano i raznolikije financiranje, uključujući financiranje razvojne suradnje, kako bi se dodatno pomoglo zemljama koje pružaju zaštitu velikom broju izbjeglica i izbjeglicama da ponovno izgrade svoje živote."

Donošenje novog proračuna EU-a (financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027.) ključna je prilika za EU da pokaže globalnu solidarnost s prisilno raseljenim osobama i zemljama u kojima se nalaze, napominje UN-ova agencija i u zaključku poručuje da je spremna "podržati hrvatsko i njemačko predsjedanje, EU i njezine države članice u njihovim naporima za veću solidarnost s izbjeglicama i državama u kojima se nalaze - unutar EU-a i diljem svijeta."
(H/DJ)

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Gust balkanski promet
Tijekom 2019. na području Schengena zabilježen je ilegalan ulazak 139.000 migranata, što je manje nego nekoliko godina prije, dok je, pak, na zapadnom Balkanu broj migranata porastao za 46 posto, doznaje se iz preliminarnog izvješća Europske službe za migracije (FRONTEX). U izvješću stoji kako je u prošloj godini na područje Schengena ušlo 24.000 ilegalnih migranata na njegovim zapadnim granicama, 14.000 na istočnim te 82.000 na području istočnog Mediterana, koje obuhvaća i zapadni Balkan. Naglašeno je i da je u matične zemlje vraćeno 15.850 migranata koji su prošli proceduru odbijanja zahtjeva za azil, a godinu prije vraćeno je njih 13.739. Na područje zapadnog Balkana najviše migranata došlo je preko teritorija Turske. FRONTEX također navodi kako je unatoč padu broja migranata na području Schengena, u istočnom dijelu Mediterana došlo do pojačanog pritiska, koji je počeo u proljeće prošle godine. “Do vrhunca je došlo u rujnu, a onda je počeo trend opadanja, što je u skladu sa sezonskim promjenama. Ukupno gledano, detektirali smo 82.000 migranata na toj ruti ili 46 posto više nego prethodne godine”, istaknula je predstavnica za odnose s javnošću FRONTEX-a Isabela Vivior.

ŽELJANA ZOVKO

JAČATI SURADNJU NA SUZBIJANJU TRGOVINE LJUDIMA

U tijeku je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a. Jedna od važnih tema bit će i migrantska problematika. Što o tom pitanju može Hrvatska učiniti da se stanje popravi, situacija stabilizira i da granice EU-a, a time i RH budu sigurne od nelegalnih migrantskih valova, pitali smo Željanu Zovko (HDZ), hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu?

- Od početka migrantske krize i otvaranja balkanske rute 2015. godine Europski parlament je preko Strategije za Zapadni Balkan ponudio rješenja u vidu jačanja sigurnosti zemalja na granici s Europskom unijom, njihovih institucija i vladavine zakona te preuzimanja odgovornosti za regularne migracije.

Kao izvjestiteljica za vanjski financijski instrument IPA III, vodim završne pregovore te inzistiram na jačem uvidu u pomoć institucijama zemalja Zapadnog Balkana u opremanju njihovih graničnih i policijskih službi u svrhu suzbijanja krijumčarskih lanaca trgovine ljudima. Republika Hrvatska kao vanjski čuvar granice Europske unije u ovom je trenutku najpozvanija ponuditi rješenje za ovo izuzetno osjetljivo pitanje za mir i stabilnost svog susjedstva jer bi u suprotnome nestabilnost regije izazvana migrantskim valom mogla direktno ugroziti i samu sigurnost Europske unije. Jednako tako očekujem i da Europski parlament ponudi kvalitetno i sveobuhvatno rješenje ove situacije.

ZA STABILNU BiH
Koliko su nedavne prozivke RH, uključujući i one iz susjedne nam BiH, zbog postupanja s migrantima utemeljene ili se radi o pukom senzacionalizmu iz nekih krugova u EU parlamentu?

- U Europskom parlamentu sam prilikom debate zatražila konačno rješavanje i preuzimanje odgovornosti političkih stranaka u BiH koje su neformiranjem Vijeća ministara ostavile vakuum u samoj zemlji i dovele do transporta migranata iz gradova na samu granicu s Europskom unijom, i to bez ikakve odgovornosti za njihovu sigurnost. Ova situacija je, naravno, odgovarala onim stranama u BiH Parlamentu koje ne žele vidjeti na vlasti ništa s hrvatskim predznakom pa je smatram uobičajenim i neutemeljenim pokušajem dovođenja sebi sličnih ideoloških sljedbenika i korištenja jedne humanitarno osjetljive situacije za druge ciljeve.

Vidjeli smo da je reagirala i međunarodna zajednica te stvorila pritisak da se vlast u Sarajevu konačno formira i da se situacija stabilizira i riješi na adekvatnoj razini. S obzirom na to da sam i sama bila izbjeglica, mučno mi je vidjeti ovakve pokušaje stjecanja poena na osobama u najnezahvalnijim životnim situacijama.

NAUČENE LEKCIJE
Mogućnost stvaranja tzv. hot-spotova u RH i BiH hrvatski premijer Plenković oštro je odbacio. Kad se sve uzme u obzir, gdje je rješenje problema migranata i migracija? Je li to zaštita granice između Turske i Grčke na kojoj kreće istočnomediteranska i zapadnobalkanska ruta?

- Premijer Plenković je upozorio da RH, ali ni BiH, neće postati hot-spot te se u tom cilju pomaže da se na granici između BiH i EU/RH ne dogodi žilet-žica koja bi razdvojila narode koje dijeli granica, a koji su vezani zajedničkim državljanstvom i nasljeđem. S tim u cilju trebamo naći rješenje za mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu koja će stabilizirati Republiku Hrvatsku s njezine istočne strane. Pohvalno je što je Bosna i Hercegovina nedavno usvojila Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020. - 2023., koja će doprinijeti u borbi protiv krijumčarenja ljudi te dodatno osigurati stabilnost i jaču povezanost i suradnju institucija u suzbijanju trgovine ljudima.

Rješenje problema migranata i migracija vidljivo je u preuzimanju odgovornosti za regularne migracije i zaustavljanje lanca ilegalnih migracija i trgovine ljudima te prekid koridora kojima se granice svih ovih zemalja ugrožavaju. Upravo ovakav rasplet tražimo i s Turskom koja je veliki korisnik IPA fondova, kao i golemih FRiT fondova koji služe za zbrinjavanje migranata.

Koliko je i nedostatak novca jedan od glavnih uzroka migrantske krize na Zapadnom Balkanu?

- Ne vidim to kao jedan od glavnih uzroka migrantske krize na Zapadnom Balkanu, već smatram da je potrebno njihovo učinkovito i transparentno korištenje. To je ono što sam zagovarala u saslušanju s Komisijom te jednako tako i dalje tražim očitovanje i nastavak primjene naučenih lekcija o dosadašnjim greškama.

Štiti li Hrvatska svoje granice dobro i efikasno policijom ili bi se u zaštitu i kontrolu trebala uključiti i vojska, napose na granicu prema BiH?

- Ponosna sam na izuzetno visok stupanj odgovornosti i profesionalnosti hrvatskih policajaca. Smatram da nema potrebe ni za kakvim angažmanom naše vojske jer se hrvatska policija pokazala dosljednom u obavljanju danih obaveza, a što je uz nadležne europske institucije utvrdilo i povjerenstvo koje je dalo preporuku Komisiji za prijam RH u Schengen.(D.J.)

TONINO PICULA

NEIZBJEŽNI SU VALOVI KLIMATSKIH MIGRANATA

Visoki povjerenik za izbjeglice Ujedinjenih naroda Filippo Grandi održao je u utorak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu iznimno znakovit govor o temi migracija, koji mnogima, posebice liderima zemalja koji svoju političku moć crpe iz potpirivanja ksenofobije i odbojnosti prema različitostima, nije dobro sjeo. Pred vodećim ljudima svjetskog biznisa i politike iznio je Grandi dramatične podatke o posljedicama klimatskih promjena, koje će dovesti do novih valova milijuna klimatskih migranata. Njegov govor došao je nastavno na odluku Ujedinjenih naroda da obveže sve svoje članice da tim ljudima, koji su se odlučili na pokret i traženje novog doma zbog klimatskih promjena, moraju garantirati status izbjeglica. Ovo navodim uvodno kako bih dočarao iznimnu složenost pitanja migracija i kontekst u kojemu danas i Hrvatska mora pronaći odgovore na izazove pred kojima se nalazi.

GLOBALNI PROBLEM
Danas migracije, neovisno o njihovoj legalnosti ili nelegalnosti, kad dođu do europskih zemalja, nisu kao još pred tridesetetak godina, isključivo posljedica velikih političkih krahova i ratova, već su u sve znatnijoj mjeri posljedica naše nebrige za okoliš. Velike suše koje uništavaju urode u Africi, golemi požari u Australiji, monsuni u jugoistočnoj Aziji, erozije tla, sve redom su posljedica ljudske nebrige za zagađenje, odnosno kontinuiranih političkih odluka zemalja da brz gospodarski rast temelje na nečistim tehnologijama na štetu zaštite okoliša. Od tih klimatskih opasnosti nije pošteđena ni Hrvatska. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), Republika Hrvatska je u skupini od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu prema bruto nacionalnom proizvodu, što je golema opasnost za ekonomiju, ovisnu o prihodima od turizma i poljoprivrede koji čine do četvrtine BDP-a. U praksi to znači da su najpoznatiji zaštićeni hrvatski lokaliteti, poput Starog grada u Dubrovniku, Dioklecijanove palače u Splitu i katedrale sv. Jakova u Šibeniku u opasnosti od potapanja zbog globalnog zatopljenja. U novi smo mandat Europskog parlamenta i Europske komisije ušli usvajanjem prijedloga Europskog zelenog plana, koji za cilj u širem smislu ima postaviti instrumente za ostvarenje ciljeva klimatski neutralne Europske unije do 2050. godine uz balansiranje energetske tranzicije na čiste izvore energije s transformacijom ekonomije EU-a i održavanjem socijalne kohezije kroz razne mehanizme subvencija. EU mora s razine soft power prerasti u smart power igrača u međunarodnim odnosima, biti politički i ekonomski prisutniji u regijama najviše pogođenim klimatskim promjenama, ekonomskom nejednakošću i sukobima. Konkretno, ne smije bježati od svoje uloge globalnog lidera u pružanju razvojne pomoći, mora inzistirati na promicanju poštenijih trgovačkih praksi odnosno vezivanja sporazuma o međunarodnoj trgovini za klauzule o poštovanju ljudskih prava i zaštite okoliša.

Riječ je o generacijskom projektu Europske unije koji svesrdno podržavam. Svoj doprinos dajem kroz projekte Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja čiji sam predsjednik i Tajništva za otoke EK-a. Dakle, realno rješenje pitanja migracija objektivno nije u hrvatskim rukama, već je riječ o potrebi globalnog konsenzusa i odgovora na pitanje želimo li klimatsku i ekonomsku distopiju ili ćemo zauzdati svoje apetite kako bismo generacijama koje dolaze ostavili planet na kojemu mogu živjeti. S razine politika, treba se spustiti i na razinu prakse rješavanja problema bliže izvoru. EU sa šest milijardi eura financira kampove u blizini tursko-sirijske granice, gdje je potkraj prošle godine bilo zbrinuto oko tri i pol milijuna sirijskih i drugih izbjeglica. S obzirom na kontekst ratova i klimatskih promjena, može se očekivati da će u te svrhe biti nužno uložiti još veća sredstva.

A Hrvatska može svoje šestomjesečno predsjedanje iskoristiti kako bi kroz prizmu sigurnosti kao jednog od prioriteta predsjedanja na agendu još više postavila zajedničko rješavanje tog problema, koji neće nestati jednostranim zatvaranjem granica.

SIGURNE GRANICE
Kad dođemo do granice Hrvatske i konkretnih problema pokušaja nelegalnog prelaska granice s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatska ih mora rješavati legalno, u skladu sa svojim članstvom u Europskoj uniji i obvezama koje je preuzela. No to ne znači da smije ostati na vjetrometini slabo definirane zajedničke politike azila i migracija. Treba se prisjetiti načina na koji je Hrvatska problem migracija rješavala 2015. godine, sustavno i humano.

Kontekst se, naravno, promijenio, ali mi ne smijemo prestati biti ljudi. Problem migracija sigurno nećemo riješiti ignoriranjem ni PR akcijama, a svakako bez vojske na granicama, jer nismo u ratu. Iako Hrvatska nije članica schengenskog područja, ona svoju granicu štiti instrumentima koje na raspolaganju ima kao da je riječ o zemlji članici područja. Ipak, važno je da u schengensko područje uđemo, zbog propusnosti granica prema našim EU susjedima i dostupnosti građanima drugih članica otkuda dolazi najveći broj naših gostiju u turizmu. Dakle, hrvatske granice trebaju biti što prije schengenizirane, a ne militarizirane.

Piše: Tonino PICULA
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Škorin put do propalog političara

2

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

3

DR. SC. VJERAN STRAHONJA

Na visokom smo mjestu po ljudskom kapitalu i digitalnim vještinama