Za sedam dana Parlament Ujedinjenog Kraljevstva automatski će ratificirati sporazum o Brexitu. Potom počinje tranzicijsko razdoblje, u kojemu će London nastaviti uplaćivati sredstva u proračun Europske unije, teći će nesmetana razmjena ljudi, dobara, ideja itd. No istovremeno će birokracija, s obje strane Doverskog kanala, punom snagom, poput mravi, raditi na zauzimanju što boljih pozicija prije ratifikacije kako trgovačkih tako i stotina drugih sporazuma. Od kojih je za Veliku Britaniju najvažnija realizacija ugovora o slobodnoj trgovini s EU-om i zasebno s ostatkom svijeta. Zatim će doći na red ugovori povezani sa suradnjom oko kriminala i dijeljenja informacija, o sigurnosnim pitanjima, standardima u zrakoplovstvu, ribarenju, energiji, lijekovima, uslužnim djelatnostima, migraciji i drugom.

No kako sve te pravne finese utječu na život ljudi u Velikoj Bitaniji i što se stvarno događa sa strancima u novonastalom metežu uoči ratifikacije Brexita, saznali smo u razgovoru s dva tamošnja Hrvata. Prvi nam se, izravno iz Londona, javio politički analitičar Tin Radovani, zaposlenik BBC-ja (British Broadcasting Corporation), koji je kazao: "Nisam siguran da se tu u ovom trenutku može reći nešto zanimljivo jer pregovaračke pozicije nisu utvrđene, a po medijima se vodi tzv. lažni rat o tome tko što želi. Sve drugo je razmjerno jasno i neupitno dok se ne pokrenu pregovori. Dakle, osim šturih rečenica da UK pravnim automatizmom izlazi 31. siječnja i da tada stupa prijelazno razdoblje, u kojem je sve isto, ne bih imao više što dodati."

A kako su tzv. lažni medijski rat, dugogodišnja psihoza i iščekivanja povezana s Brexitom utjecali na dio Europljana trajno nastanjenih u Velikoj Britaniji, najbolje se ogleda u slučaju Osječanina Zorana Georgijeva. On, naime, godinama sa suprugom, Njemicom Iselin Berger, živi i radi u Velikoj Britaniji te su ga na osobnoj razini pogodile najnovije podjele u tamošnjem društvu, o čemu nam je, pomalo isprovociran, za Glas Slavonije ispričao: "Prije točno godinu dana, nakon šest godina života u Londonu, u razgovoru sa suprugom došli smo na ideju da se odselimo iz glavnog grada Velike Britanije. I to ne u manje napučene dijelove Velike Britanije, kao mnogi, nego da stvarno odemo s Otoka. Ključni razlog zbog čega smo se odlučili na takav životni zaokret je Brexit i neizvjesnost koju on nosi sa sobom jer smo oboje EU građani bez engleskog državljanstva. I supruga i ja smo mišljenja da ne želimo živjeti u državi u kojoj je Boris Johnson premijer. Možda je njegova politika dobra za UK, ali za nas kao državljane EU-a svakako nije."

Georgijev dodaje kako se on i njegova supruga ne žele dovesti u situaciju da u budućnosti moraju moliti za vizu svaki put kad idu kući u Europsku uniju. "Preselili smo se u Njemačku jer nam je to najlogičnije rješenje, jer je supruga Njemica. Ovdje smo već tri mjeseca. I meni je ovdje, kao Hrvatu, odlično. Razlika između Engleske i Njemačke gotovo je nevjerojatna. Tako, naprimjer, u Njemačkoj baš sve institucije rade svoj posao kako treba, a u UK to definitivno nije tako. Počevši od same prijave boravišta, zatim zavoda za zapošljavanje pa do zdravstvenog, mirovinskog, represivnog sustava itd. Napominjem da i dalje imam određeni krug prijatelja u Londonu koji su EU državljani i često se čujemo. Svi su skeptični i rezignirani, ali velika većina ipak smatra da se status EU državljana neće promijeniti. Zato i nastavljaju sa svojim dnevnim rutinama i životima ukorijenjenim u britanskom društvu. Možda je moj slučaj subjektivan, jer mi je supruga samosvjesna Njemica, i uz sve navedeno još smo uspjeli prodati nekretninu u Londonu. Ali, eto, otkako smo tu u sjeverozapadnoj Njemačkoj, život nam se drastično promijenio. Naravno nabolje!" zaključuje.

Upitali smo stručnjaka za britansku politiku Tina Radovanija otkuda toliko gorčine i razočaranja naseljenika Europske unije prema nekada magnetski privlačnoj Velikoj Britaniji, iako se čini da ih u stvarnosti Brexit zapravo uopće ne ugrožava? "Da, i ja znam dosta ljudi koji su bili u sličnoj poziciji ili su donijeli slične odluke. Zakon o statusu EU građana i njihovu pravu na naseljavanje podosta je šlampavo napravljen i šlampavo se primjenjivao u posljednje vrijeme. No sve su to stvari za koje britanska vlada vjeruje da njima može učiniti pritisak na EU tijekom pregovora, isto je i sa slavnim zakonom kojim je određen datum prestanka tranzicijskog razdoblja. Ali, kao što kažem, to su sve pozicioniranja u tzv. lažnom ratu koji se vodi po medijima dok pregovori zaista ne počnu. Naravno, da sve to ima posljedice na život običnih ljudi", kaže Radovani.

Brexit će svakako imati utjecaj i na odnose među državama, kako gospodarske tako i političke. Prema raspoloživim podatcima Hrvatske gospodarske komore, ukupna robna razmjena Republike Hrvatske i Velike Britanije u 2018. godini iznosila je 514,3 milijuna eura. U prvih deset mjeseci 2019. ukupna razmjena iznosila je 441 milijun eura. Iz Hrvatske izvezeno je 203 milijuna eura, u odnosu prema 184 milijuna u istom razdoblju 2018., što čini rast od 10,1 posto, a kod uvoza za prvih deset mjeseci u 2019. godini imamo pad u odnosu prema 2018. od 5,4 posto, iz čega vidimo pozitivan trend pada trgovinskog deficita sa 67 na 35 milijuna eura. "Kada se govori o uslugama, hrvatski prihod od razmjene usluga s UK je u 2018. godini iznosio 1009,9 milijuna eura, a hrvatski je rashod od razmjena usluga s UK iznosio 213,5 milijuna eura, čime je UK zauzela peto mjesto među partnerima u razmjeni usluga. U prva tri kvartala 2019. godine ostvaren je prihod od izvoza hrvatskih usluga u UK od 852 milijuna eura, a u istom razdoblju uvoz je iznosio 167,8 milijuna eura", navodi HGK.