Objavljeno 24. siječnja, 2020.
Velik broj pritužbi odnosi se na telekomunikacijski sektor, obradu osobnih podataka putem videonadzora te u svrhu marketinga
Od početka primjene obvezujuće primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Republici Hrvatskoj (od 25. svibnja 2018. godine), Agencija za zaštitu osobnih podataka zaprimila je 3617 upita te 2258 pritužbi građana zbog kršenja propisa o zaštiti osobnih podataka.Kako navode iz Agencije velik broj zaprimljenih pritužbi odnosi se na obradu osobnih podataka na internetu, što uključuje razne medije i portale, korištenje društvenih mreža kao i javnu dostupnost osobnih podataka putem internetskih pretraživača te na ostvarivanje prava građana (najčešće ostvarivanje prava na brisanje). Isto tako, dodaju, pritužbe su se odnosile i za obradu osobnih podataka od strane privatnog sektora, uključujući financijski sektor odnosno banke, agencije za naplatu potraživanja i slično.
Korektivne mjere
”Između ostaloga, Agencija je kao i u ranijim razdobljima zaprimala pritužbe građana odnosne na telekomunikacijski sektor, obradu osobnih podataka putem videonadzora te obradu osobnih podataka u svrhu marketinga. Također, Agencija je (zaključno s 20. siječnja 2020. godine) unutar postupanja iz svoje nadležnosti izrekla i 97 korektivnih mjera koje su se u najvećem dijelu odnosile na nalaganje ostvarivanja prava ispitanika, poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite, brisanje i uklanjanje osobnih podataka te zabranu daljnje obrade osobnih podataka bez odgovarajuće pravne osnove. Primarno je potrebno istaknuti kako se postupci koje provode nadležna nacionalna tijela za zaštitu osobnih podataka država članica Europske unije vezano uz izricanje upravnih novčanih kazni mogu razlikovati, ovisno o mogućim specifičnostima nacionalnih zakonodavnih okvira koji se primjenjuju uz izravnu primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka. U Republici Hrvatskoj je, primjerice, uz Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), u primjeni, između ostaloga, i nacionalni propis tj. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka”, ističu iz Agencije.
Inače iz Agencije kao bitno ističu i da treba znati da Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje način njihova postupanja sukladno njezinoj nadležnosti te dostupne pravne lijekove.
Upravni spor
“Bitno je istaknuti odredbu prema kojoj žalba nije dopuštena, ali da se tužbom može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Stoga, tek po pravomoćnosti rješenja kojim je određena mjera izrečena, moguće je odlukom izreći upravno novčanu kaznu, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. S tim u vezi, potrebno je istaknuti kako je u 2019. godini pred nadležnim upravnim sudovima pokrenut 41 upravni spor protiv rješenja Agencije, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2018. godinu kada je ukupno pokrenuto 26 upravnih sporova”, navode iz Agencije. Zdenka Rupčić
NISU IZREČENE NOVČANE KAZNE
“Zbog propisanih odredbi lani nisu bili zadovoljeni preduvjeti za izricanje novčanih kazni. Kod izricanja novčanih kazni potrebno je voditi računa da je sankcija razmjerna, učinkovita i odgovarajuća, a kod izricanja novčane kazne i odlučivanju o iznosu iste u svakom pojedinom slučaju moraju se uzeti u obzir uvjeti propisani člankom 83. Uredbe (propisano je 11 uvjeta). Ovisno o visini prekršaja kazne mogu biti od 10.000.000 do 20.000.000 eura, ili u slučaju poduzetnika do 4 % ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini”, ističu iz Agencije.