U Hrvatskoj je rak vrata maternice 11. najčešće sijelo raka u žena s 280 novooboljelih žena u 2015. godini, što čini tri posto svih zloćudnih bolesti žena. U 2017. godini od ove je bolesti umrlo 109 žena. No od 2005. do danas u Osječko-baranjskoj županiji postupno se smanjuje broj novooboljelih žena, od vodeće pozicije na razini Hrvatske do današnjeg broja, koji je znatno ispod prosjeka Hrvatske.

Tako je u Osječko-baranjskoj županiji rak vrata maternice 11. najčešće sijelo raka u žena s 15 novooboljelih žena u 2015. godini. U 2017. godini bilježimo i dalje visoku brojku novooboljelih, i to njih 18, ali dobrim dijelom bolest je otkrivena u najranijoj fazi bolesti. Tako je na osječkom području u 2014. umrlo 15, odnosno u 2015. osam žena, da bi se u 2016. taj broj smanjio na dvije žene te u 2017. na tri žene. Podatci su ovo Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, a koji je jedan od suorganizatora 13. Hrvatskog dana mimoza, nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, koji će se održati na osječkom Trgu Ante Starčevića u subotu, 25. siječnja, od 11 do 13 sati. Bit će to ujedno i najava 14. Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice. Manifestacija se održava u organizaciji Gradske lige protiv raka Osijek, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, IK-om Javor iz Osijeka, Medicinskom školom Osijek, KBC-om Osijek, DZ-om Osijek, Mammae klubom Osijek, te Ja Ka, udruga žena oboljelih i liječenih od raka jajnika.


Prilika je to da se žene iznova upozori da je rak vrata maternice u 99,7 % slučajeva prouzročen infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Kako postoji gotovo 200 tipova HPV-a, oni se dijele na visokorizične i niskorizične. HPV niskog rizika može izazvati nastanak genitalnih bradavica i blaže promjene stanica vrata maternice. HPV visokog rizika može izazvati teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice. Tipovi 16 i 18 najrizičniji su tipovi HPV-a za razvoj premalignih promjena i raka vrata maternice. Virus HPV-a prenosi se kožnim kontaktom u području genitalija te će većina osoba tijekom života biti zaražena ovim virusom. Većina nosilaca HPV-a ne zna da je zaražena s obzirom na to da virus obično ne izaziva simptome. Infekcija HPV-om može godinama biti u stanju mirovanja, klinički neaktivnom stadiju, a da pri tome ne prouzročuje bolest.


Nakon više godina mirovanja može se aktivirati i postupno izazvati promjene na sluznici. Važno je naglasiti kako kondom ne pruža potpunu zaštitu od infekcije HPV-om. Zbog navedenih razloga gotovo je nemoguće točno utvrditi tko je prijenosnik zaraze i kad se osoba zarazila. Kod većine osoba infekcija će proći spontano zahvaljujući djelovanju našeg imunosnog sustava. Ipak, kada je riječ o malom broju žena, infekcija će trajat niz godina (10 – 15 godina) te izazvati premaligne promjene vrata maternice, a ako se na vrijeme ne liječi, i rak. Ne postoji lijek za liječenje infekcije HPV-om, no promjene na stanicama vrata maternice koje su izazvane HPV-om mogu se uspješno liječiti.

Stoga se ženama iznad 30 godina savjetuje HPV testiranje, obvezan papa-test jednom u tri godine, a mlađima cijepljenje protiv HPV-a.