Prvi je rođendan, godinu dana od službenoga početka rada (nakon što ga je oformilo Gradsko vijeće), Kulturni centar obilježio koncem prosinca, no prava proslava - svečano otvorenje i početak uporabe (dijela) zgrade, bit će u svibnju. Do tada je ostalo 100-njak dana, a ravnatelj Ivan Kristijan Majić najavljuje - spektakl.

- Ideja je da KC radi 365 dana u godini. S takvom kulturnom ponudom posve je svejedno u kojem danu će se obilježiti rođendan. Kultura i treba biti naš dnevni program, kao što moramo jesti i piti vodu. Tako u svom dnevnom ritmu trebamo i kulturni trenutak, bili ga svjesni ili ne - pojašnjava Majić, koji je na funkciji ravnatelja od 3. lipnja.


Kako i priliči rođendanu, slavljenik ima pravo na želje, a one se za sada - zadovoljno kaže ravnatelj - ostvaruju, čak i željenim tempom.


- Rijetko se ovakve institucije otvaraju, rijetko se grade ovakve zgrade, rijetko se ovoliko novca izdvaja za kulturu u bilo kojem gradu. Nije često da se nešto ovakvo napravi skroz od nule - svjestan je važnosti Majić. Od kapitalnijih ulaganja Osijek pamti - vrlo svježe obnovu Stare pekare, ali prije toga i obnovu zgrade Glavne straže koja je postala Arheološki muzej, no u skorijoj će ih budućnosti biti još, no uglavom je riječ ili o obnovama starih zgrada ili o prenamjeni, dok je u slučaju KC-a planski osmišljen i izgrađen potpuno novi objekt. Upravo se u tom krije njegova ljepota, smatra Ivan Kristijan Majić. Obično su potrebe u kulturi takve, pokazala je dosadašnja praksa, da se mora naći neko rješenje pa se onda neki postojeći objekt prenamijeni. Nije to nužno loše, a i češće je u odnosu na plansku gradnju u kulturne svrhe.

- Što sam duže u ovoj priči i dublje u materiji KC-a, svjesniji sam kompleksnosti projekta i da iziskuje mnogo međusektorskog dogovora, jer su to veliki zahvati. Moramo biti svjesni da s više različitih razina i na više različitih načina netko razmišlja o tom projektu, iz pozicije strategije, programa, zgrade - dodaje Majić.


S obzirom na to da se troši novac poreznih obveznika, odgovornost je tim veća, jer će ih - pođe li nakon toliko godina i čekanja i novca - nešto po zlu, javnost ‘razapeti‘ nanjuše li bahatost i neodgovornost.


- To je istina. Iako kada je kultura u pitanju ne volim izraz "trošenje novca", mislim da je to investicija. Nisam primijetio da je itko uključen u ovaj projekt bio neodgovoran, dapače, iznimno se pazi na sve. Usto, svima uključenima je stalo da se to napravi i u roku i kvalitetno. Svi su svjesni da će ova zgrada biti reprezentativna i na razini grada i da u toj svojoj ekstra funkciji mora ispunjavati neke nove kriterije - obrazlaže Majić. Ivan Kristijan ističe da se po pitanju funkcionalnosti zgrade uključio otpočetka, jer ga veseli što svi u procesu za to imaju sluha i važno je privesti zadnju fazu funkciji tako da sve stvarno bude krajnje operativno i da se planira namjena prostora i još k tomu vrlo raznolika.


- Moramo biti svjesni da će ova zgrada raditi puno duže, moramo predvidjeti i ostaviti slobodan prostor i za ljude koji će KC voditi i koristiti desetljeće iza nas. Ne možemo predvidjeti što će oni raditi, koji će njihovi interesi biti i kulturne forme u to vrijeme, ali moramo razmišljati da ga sada osmislimo tako da ostane otvoren i za kasnije - uvjeren je Majić.


S obzirom na to da je kamen temeljac poslovno-kulturnog centra Eurodom postavljen prije u ožujku 2005., za očekivati je da se mnogo toga u međuvremenu promijenilo i da se način na koji je mišljen KC tada sigurno promijenio i mijenjao tijekom 15 godina.


- Izmjene su bile rađene još u ranijim fazama i mislim da su bile dobre, jer su bile okrenute funkcionalnosti zgrade. Kao i svaki prostor, i ova zgrada ima svoje prednosti i nedostatke, no mnogo više dobrih strana. Zgrada je dosta velika i zbog toga je kompleksna za uređivanje i dovršavanje dugo traje. Mislim da ima dosta prostora da se u završnici napravi kao suvremeni prostor koji će odgovarati našim potpuno različitim kulturnim potrebama i sadržajima. Ključno je da je dovoljno čisto platno da se na njoj može stvarno svašta oslikati - praktičan je i optimističan Majić.


Upravo u multifunkcionalnosti leži kompleksnost. Dodatni su zahtjevi i bili da bude u skladu s današnjim vremenom. To je i najbolji put da zgrada djeluje samostalnije, generira prihode koje će dalje ulagati.


- Već sada pratimo natječaje, jer se želimo prijavljivati na fondove kako bi se zgrada bila učinkovita I energetski odgovorna, u skladu s vremenom. Osnivač KC-a je Grad Osijek i uvijek će stajati uz nas, što ne znači da se mi trebamo opustiti. Energetski certifikati jamče određenu razinu učinkovitosti, pa potrošnja energije ne bi trebala biti visoka za tako veliki objekt- a svaka kuna manje u hladnom pogonu- kuna je više za programme! Projektom planirana rasvjeta je sva preprojektirana i zamjenjena energetski učinkovitijim tehnologijama. Funkcionalno i programski KC ćemo značajno okrenuti ekologiji i zaštiti okoliša, jer će zelena kultura imati sve više pratitelja. Lakše je vezati financije uz nju, a umjetnički je prilično progresivna jer se unutar tih ograničenja stvara veliki prostor za kreativnost u načinu uštede energije. Poticajnije je biti dijelom stvaranja, razvoja nego baviti se nečim što je na zalasku - ističe ravnatelj.


- Osim što je na znakovitom mjestu i kao takav nasljednik urbane osječke priče koja se vezala uz ‘Rupu‘ i STUC, KC će nastojati odrediti i kulturne dosege. Razvoj koncepta otvorenja već je počeo - trajat će nekoliko dana i nastojat će animirati što veći broj različitih umjetnika i privući što veći i širi sloj publike. Na otvorenju ćemo dati blic onoga što bi KC trebao biti kad stasa, a to znači život s kulturom, mjesto na kojem će mladi moći boraviti od vrtićke do zrelije dobi u različitim fokusiranim sadržajima - kroz kulturu za djecu, za obitelj, urbanu kulturu u raznim formama, klasiku, tradiciju... - ističe Majić.


Tempirali su otvorenje za kasno proljeće, kada se bliži kraj školske godine, a i ljeto je pred vratima. Pitali smo ravnatelja znači li to da će cijelu tzv. sezonu kiselih krastavaca biti aktivni i testirati svoj puls i puls javnosti, te se radno zagrijavati za jesen, kada većina kulturnih ustanova kreće žestokim tempom.


- Proljeće je jako važno doba godine, kada imamo velike potrebe za izlascima, dani su duži, naša se energija mijenja pa je i mnoštvo događaja u gradu upravo tada. Simbolički je to sjajan trenutak za početak aktivnijeg života KC-a, koji mora stvoriti odnos s publikom i s umjetničkom scenom u gradu. Tijekom ljeta planiramo puno projekata, ne samo kazališnih i koncertnih, koji će tada već biti redoviti. Planiramo niz događanja, posebice na krovu, za sve one koji će ljeto provesti u gradu. Ne želimo da u tom “sušnom” razdoblju godine kultura u gradu presuši. Svi se događaji fokusiraju na početak ljeta i nakon toga nema ničega, što nije nužno - rekao nam je Majić.


Iako ima i Osječana koji ne znaju da im se u gradu otvara ovakav jedan centar, Ivan Kristijan ne taji da su još uvijek u fazi da su oni ti koji dosađuju potencijalnim partnerima, jer misli da je bitno stvari pravodobno pokrenuti.

- Sada je vrijeme dogovora za projekte koje ćemo realizirati za 2-3 godine, a inicijativa je puno. No, ima i dosta onih koji su kontaktirali nas. Sa susjednom Mađarskom planiramo dosta projekata, već smo odradili i neke sastanke za konceptualno sudjelovanje u projektu Europske prijestolnice kulture u Veszprému 2023. Suradnju smo započeli i s HNK, s Akademijom za umjetnost i kulturu, s brojnim udrugama. Ovoga ljeta će Osijek biti domaćin EDERED-a, Europskih dramskih susreta na koje nam stižu mladi ih cijele Europe. U petak u Budimpešti imamo sastanak vezan za razvitak šire platforme edukacije jer je razvitak publike ključni program koji KC želi raditi sljedećih godina i zanimljivo nam je to raditi s Mađarskom koja je u tome već godinama. Ma koliko etablirane bile, najveće kulturne ustanove u toj državi odvajaju energiju i novac za razvoj publike - upozorava Majić. Publika se ne događa ‘sama po sebi‘, na tom se, kaže, mora raditi sustavno.


- Današnje je društvo brzo i komunikacijski zahtjevno, danonoćno nas bombardirajući sa svih strana potrebama. Ako se ne sjetite vi, netko će to drugi umjesto vas. Morate im dati do znanja da ste tu i svjesni njihovih potreba i kroz to širite njihove vidike i za neke druge stvari. Publici ne treba podilaziti, treba ju stvarno razvijati. Primjerice Palača umjetnosti u Budimpešti, središnje glazbeno mjesto, uglavno za koncerte klasične glabze, ima svakodnevno programe za djecu vrićke dobi, za tinejdžere. Oni svoju publiku stvaraju, ne ovise o slučaju - argumentira Majić.


Zgrada se dovršava u dvije faze. Prva je pri kraju, a druga će se gotovo istodobno nastaviti čim se ova dovrši.


- Sada ćemo dovršiti prizemlje, veliki foaje, malu dvoranu, izložbeno-galerijski prostor i za komorne kazališne i glazbene izvedbe, dovršit ćemo dva studija od po 90-ak četvornih metara na prvom katu i bit će otvoren programima raznih dionika u kulturi, jer je cilj da se u njima što više radi i uključi što više ljudi. Uredit ćemo i prostorije na 4. katu, u kojem će se smjestiti KC kao institucija. Bit će ondje i jedna velika dvorana za sastanke koju kanimo radno ispuniti tribinama, sektorskim susretima. Dovršit ćemo i ljetnu terasu za komorne nastupe, manje predstave, monodrame, književne večeri, koncerte. Bazno uređenje velike dvorane slijedi u drugoj fazi i očekivanja su da će potrajati pola godine, nakon čega slijedi tehničko opremanje. O datumu je sada nemoguće govoriti jer je tek u izradi projektna dokumentacija, no sve će biti vrlo brzo gotovo - uvjeren je ravnatelj.


Sve ovisi koliko će investirati u opremu, hoćemo li to odjednom ili također u fazama.


Koncertni klavir trn je svima u oku. No, važNije je imati za njega odgovarajući prostor, stoga će biti i smješten u veliku dvoranu.
- To nije klavir koji može biti bilo gdje. Zgrada mora biti upogonjena, klavir se mora koristiti, a ne biti samo deponiran. Trenutak kupovine mora biti kada ga budemo imali gdje staviti, kada ga bude imao tko svirati i slušati. To je skup instrument, investicija za više desetljeća i treba to odraditi pametno. Savjetujemo se s glazbenicima. I prije otvaranja prvih prostora za programme u zgradi KC-a, jedan novi koncertni ciklus započet ćemo baš za ljubitelje tog instrumenta, uz nastupe brojnih priznatih pijanista, ali gdje i kako, otkrit ćemo sljedećih tjedana. Općenito nam je važno, osim u prostoru KC-a u Trpimirovoj biti što više biti prisutni u javnom porstoru, jer publiku treba tražiti tamo gdje je ima - zaključuje ravnatelj.