Primjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama povećala prijave za golemih 800 posto!
Objavljeno 21. siječnja, 2020.
U Medicini rada Doma zdravlja povećan broj pacijenata s psihijatrijskim problemima
Dok 1. kolovoza 2019. nije započela primjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji propisuje da liječnici Ministarstvu unutarnjih poslova moraju prijaviti promjene zdravstvenog stanja svog pacijenta/vozača, Policijska uprava Osječko-baranjska zaprimila je samo 20 takvih obavijesti. Međutim, od toga datuma pa do kraja godine zaprimili su ih još 168, pa je tako u prošloj godini nešto manje od dvjestotinjak vozača prijavljeno policiji zbog zdravstvenoga stanja koje im onemogućava vožnju motornog vozila. U postotku, to je čak 800 posto više prijava do primjene Zakona. A da su se liječnici od 1. kolovoza itekako držali slova zakona pokazuje i to što se broj prijava povećao i na pripadajućim policijskim postajama. Prijave su se gotovo udvostručile!
Najčešće smetnje
- Od 1. kolovoza do kraja godine ondje je zaprimljeno ukupno 268 obavijesti, a tijekom cijele godine, odnosno od 1. siječnja do kraja godine, ukupno 501 obavijest - stoji u odgovoru PU osječko-baranjske.
Da je novi zakon zadao posla liječnicima, odnosno prisilio ih da obrate više pažnje na zdravstvena stanja pacijenata, bilo da je riječ o liječnicima obiteljske medicine ili specijalistima, potvrđuju i gužve u Medicini rada u okviru osječkog Doma zdravlja. Kod dr. med. Ilije Čelebića, spec. medicine rada i sporta u osječkom Domu zdravlja, dolazak vozača na liječnički pregled sad je puno češći nego što je to prije bio slučaj, odnosno nego što su dolazili prije 1. kolovoza otkako je Zakon o sigurnosti prometa na cestama stupio na snagu.
- Porast broja vozača koji dolaze na liječnički pregled evidentan je više nego prije. Odabrani liječnici obiteljske medicine sad točno navedu dijagnozu, odnosno šifru, tako da imam bolju evidenciju i kontrolu. Lakše je sad tražiti i dokumentaciju koja je potrebna, ovisno o razlogu i potencijalnoj sumnji je li riječ o internističkoj, neurološkoj, psihičkoj ili kakvoj drugoj poteškoći - kaže dr. Čelebić dodajući da je dominantno veći broj vozača koji dolaze s psihijatrijskim problemima, poput PTSP-a. Lijekovi koje koriste, upozorava naš sugovornik, nerijetko su u koliziji sa sposobnošću upravljanja motornim vozilom. Povećan je i broj vozača s neurološkim poteškoćama, potom onih kod kojih je dijagnosticirana multipla skleroza ili pak moždani udar. U ordinaciju dr. Čelebića sad dolaze i kardiovaskularni bolesnici, kao i osobe kod kojih je dijagnosticirana šećerna bolest, što također, kaže dr. Čelebić, nosi posljedice na upravljanje vozilom.
Među onima koji nakon liječničkog pregleda moraju ostati bez vozačke dozvole ima dosta onih koji se s takvom ocjenom ne slažu. Međutim, dr. Čelebić kaže da nije zabilježio nikakve ekscese, a jedan broj njih koristi pravo na drugostupanjsko povjerenstvo kamo može otići u roku od 15 dana.
- Ja sam dužan nakon pregleda reći svoju ocjenu. Mogu vam reći da ima onih koji se ponašaju poput djeteta kojemu oduzmete igračku. Moram naglasiti da je puno onih koji uviđaju svoj problem i priznajem da u svom radu bar dosad nisam imao žestoke konfrontacije s vozačima, bilo da ih je na liječnički pregled u Medicinu rada uputio liječnik ili neko od članova obitelji.
"Izvlačenje" specijalista
Naime, osim što njihove zdravstvene poteškoće otkrivaju liječnici obiteljske medicine i kao takve prijavljuju MUP-u, u Medicinu rada zdravstveno nesposobne vozače katkad upućuju odnosno dovode i članovi obitelji.
- Dogodi se da supruga, sin ili kći uvide da im član obitelji koji je vozač više nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. Primjerice, to se događa kod Alzheimerove bolesti gdje jednostavno čovjek propada, ali da toga sam nije svjestan i potreban mu je poticaj obitelji. Takve su situacije rijetke, no ima ih, a još su rjeđe one kada se vozači samoinicijativno odluče na liječnički pregled, a da im vozačke dozvole nisu vremenski ograničene na nekoliko godina, odnosno da nisu ostali bez vozačke dozvole pa moraju ponovno proći pregled - pojašnjava dr. Čelebić. Inače, oni koji dolaze na liječnički pregled, bilo da dođu samoinicijativno ili nakon dojave liječnika, uglavnom su starije osobe. Mlađe, kaže dr. Čelebić, nemaju mogućnost razviti dugotrajnije komplikacije koje bi dovele do nesposobnosti za vožnju, no i tu postoje rijetke iznimke. O kojoj god se dobi radi, upozorava dr. Čelebić, pacijenta valja prijaviti ako mu je zdravstveno stanje onemogućilo upravljanje automobilom.
A uz liječnike odabrane medicine i specijalisti su ti koji bi trebali prijaviti zdravstvene poteškoće, no dr. Čelebić kaže da ih je puno manji broj nego što je broj liječnika obiteljske medicine koji upozoravaju na promjenu zdravstvenog stanja svoga pacijenta.
- Oni se nerijetko izvlače da nisu imali vremena i da su u žurbi pa tu obvezu ostavljaju odabranom liječniku obiteljske medicine. Tek su rijetki specijalisti koji će uputiti pacijenta, a jednog takvog kojeg je na izvanredan pregled uputio neurolog imao sam u svojoj ordinaciji. Smatram da je to dobro i da bi ta obveza trebala biti podijeljena između liječnika i specijalista, jer i specijalist može itekako dobro zaključiti je li zbog prirode bolesti neki pacijent sposoban za upravljanje vozilom zbog promjene zdravstvenoga stanja ili ne - zaključuje dr. Čelebić.
Marija Mihelić
prijave
LIJEČNICI SU SVE SAVJESNIJI
Dr. med. Ilija Čelebić
spec. medicine rada i sporta osječkog Doma zdravlja
Nakon što obavijestim vozače da nisu prošli liječnički pregled, neki se ponašaju poput djeteta kojemu je oduzeta igračka. Ima, srećom, i onih koji tu vijest prime mirno i za sada nisam imao ekscesa u ordinaciji.
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI VOZAČA
Inače, zajedno sa 188 obavijesti liječnika u PU osječko-baranjskoj u 2019., u cijeloj Hrvatskoj MUP je zaprimio 9967 prijava obiteljskih liječnika u cijeloj godini, od čega 8083 od 1. kolovoza 2019. Prema proceduri, MUP vozača potom upućuje na izvanredni pregled. Valja podsjetiti da Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHom) zahtijeva od pacijenata da i oni preuzmu odgovornost, i to na način da liječnik pacijenta upozori na nemogućnost vožnje do poboljšanja zdravstvenog stanja, a što će pacijent potom potpisati i osobno preuzeti odgovornost. Dodaju i da u uređenim državama liječnici obiteljske medicine nisu policajci i odnos s bolesnicima temeljen im je na međusobnom povjerenju, kao i o očekivanoj liječničkoj etici. Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osnovao je još u rujnu 2019. godine radnu skupinu za praćenje provedbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, do danas nema nikakvoga zaključka, a radna se skupina od svog osnutka sastala samo dva puta.
LIJEKOVI NA “CRNOJ LISTI”
Brojni se vozači ne obaziru na to da, primjerice, nakon uzimanja lijekova za smirenje ili protiv bolova ne sjedaju za upravljač automobila. Takvih je lijekova, pojašnjava dr. Čelebić, na desetke.
- Mi imamo popis lijekova koji jako utječu na psihofiičku sposobnost i njih su na sadašnjoj aktualnoj listi 22. Na listi lijekova koji imaju manji ili umjeren utjecaj na psihofizičke sposobnosti je između 30 i 40 takvih lijekova. Liječnik koji ih je propisao trebao bi upozoriti pacijenta na negativan utjecaj, odnosno da u vrijeme konzumiranja lijekova ne vozi - zaključuje dr. Čelebić dodajući da nisu bezopasni ni razni lijekovi protiv bolova. Za nekakvo prolazno stanje, kaže naš sugovornik, liječnici ne bi morali slati pacijente na izvanredan liječnički pregled, no tijekom dugotrajne terapije svakako bi trebali.
U Medicinu rada zdravstveno nesposobne vozače katkad upućuju odnosno dovode i članovi obitelji