BABINA GREDA

Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks", osnovana krajem 2016., okuplja 15 zadrugara, među kojima je 12 branitelja. Nijedan od njih nije u mirovini niti prima invalidninu, to su ljudi koji su se vratili svome poljoprivrednom gospodarstvu i žive od svoga rada.

Odlučili su iskoristiti postojeće kapacitete i osigurati dohodak, a uskoro će im se pridružiti i novi članovi. Krenuli su u preradu, konfekcioniranje, sušenje i stavljanje mesa i mesnih prerađevina na tržište. Uspješno su zaokružili cijelu priču i zadruga jako dobro funkcionira. Osigurali su rasplodni materijal, odlučili su se i za vlastitu proizvodnju hrane za stoku, a pokušat će i brendirati svoj poznati babogredski kulin.

Upravitelj Mato Petričević vjeruje da je zadruga postavljena na zdrave noge, a kako bi ostvarila prirodan rast i mogla dalje zapošljavati, odlučili su se i na uzgoj šparoga. Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini bioelektrane u Babinoj Gredi. Šparoge su prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti jer na tržištu je velika potražnja za ranim urodom kakav će ondje imati. Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti. Energana će postaviti sustav grijanja i osigurati njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga će odraditi agrološki dio.

- Uzet ćemo polovinu površine koju su nam vlasnici energane nudili, a koja se prostire na ukupno 9,5 hektara. Šparoga je kultura dugog vijeka, a kompletnu investiciju i sve što ćete uložiti i staviti u zemlju morate obaviti do prve sadnje. Za ukupnu površinu to bi nas koštalo oko 2 do 2,5 milijuna kuna, što nam je puno i tražili smo da se čestica podijeli i ponudi još nekom korisniku - pojasnio je.

Proizvodnja će biti tempirana prema zahtjevu kupca, što su "prepisali" od njemačkog proizvođača.

- Stupili smo u kontakt s tri hotelijerske tvrtke, u Istri, na Lošinju i u Makarskoj. Ponudili smo da odrede datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, a na temelju iskazanih potreba ići ćemo s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju možemo prodati, neovisno o vanjskim uvjetima. Datum berbe tempirat ćemo prema narudžbi kupaca i imat ćemo robu kada je nema nitko - kazuje Petričević.

Tako će se, ustvrdio je, nadopunjavati i s Vinkovačkom šparogom, odnosno zadrugom u Cerni koja se već bavi proizvodnjom i plasmanom šparoge, povećati im vrijeme ponude i plasmana robe na tržište sa 60 na 120 dana. Oni imaju sortirnicu i hladnjaču, što je vrlo bitno jer se šparogi, napominje, u roku od četiri sata od berbe temperatura mora spustiti na plus 8 stupnjeva Celzijevih, a do tada mora biti oprana i posložena, iskonfekcionirana.

- Oni već imaju ugovore s trgovačkim lancima i moći će im i ranije ponuditi višak naše robe jer oni u to vrijeme još nemaju svoje šparoge. Kod nas će berba završiti prije nego što kod njih krene. To će najvjerojatnije funkcionirati na bazi reciprociteta jer ako se uspijemo "uglaviti" u tri velike hotelske kuće, onda će one biti i kupci šparoge koju mi nemamo, a ima je Vinkovačka šparoga, odnosno njihova zadruga. Zajedničkim bi djelovanjem troškove transporta, koji su jedna od većih stavki u cijeni koštanja, trebali srezati na minimum - ističe Petričević.

Napominje da je riječ o pilot-projektu, odnosno inovaciji, i u roku od dvije godine trebali bi utvrditi stvarno stanje i kapacitete zemljišta za proizvodnju šparoge i na temelju rezultata obaviti potrebne korekcije. U prvoj će godini ići na sadnju dvogodišnjih kruna koje će se odmah u prvoj godini staviti u eksploataciju. Trebali bi imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase, a ostalo će ići u ponik da bi se razmnožio nasad. Oko 15. ožujka trebali bi krenuti sa sadnjom, a prva bi berba šparoga bila početkom svibnja.

- U prvoj godini nećemo koristiti sve benefite inovativnog uzgoja koje očekujemo. Ali ćemo imati prvu berbu, analizu rezultata kvalitete i presjek stanja, na temelju čega ćemo puno više znati s čime točno raspolažemo i u kojem smjeru ići - zaključuje.