Objavljeno 20. siječnja, 2020.
“Djecu treba učiti pravim vrijednostima - empatiji, ljubavi i pomaganju, umjesto stjecanju samo materijalnih dobara”
Potrebne su promjene u svim segmentima društva, smatraju stručnjaci koje smo pitali kako objasniti pojavu pojačanog nasilja među mladima.
- Kada bismo u anketi pitali ljude na ulici o vrijednosnom sustavu, teško bismo dobili prave odgovore jer je taj sustav urušen, nema mjerila. Vrijeme je da društvo širom otvori oči - komentira dr. med. Nikola Drobnjak, specijalist psihijatar i subspecijalist socijalne psihijatrije iz Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana, fenomen nasilja među mladima, kojeg se primjeri nerijetko pojavljuju u medijima ili na društvenim mrežama.
Tko je zakazao?
Sličnog je mišljenja i sociologinja, dr. sc. Sandra Cvikić, stručna suradnica u znanosti na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar", Područni centar Vukovar, kazujući kako je "sve svedeno na materijalno, više nije bitno nekoga voljeti, biti dobar prema njemu, pomoći mu... promijenile su se posve vrijednosti, sve je izokrenuto", uz, međutim, opasku da "dostupnost tehnologije zapravo stvara lažni osjećaj velike pojavnosti tog nasilja, koje je time vidljivije".
Jedan od slučajeva koji je ovih dana privukao pozornost javnosti bila je videosnimka kasnovečernjeg obračuna djevojaka ispred noćnog kluba u Slavonskom Brodu, pri čemu je uznemirujuće bilo to što okupljeni mladići, umjesto da djevojke rastavljaju, navijaju i snimaju tučnjavu. U javnosti se nerijetko govori o "sve većoj stopi nasilja među mladima", o neprihvatljivom ponašanju, komentiraju se slučajevi mladih vozača bez vozačke dozvole koji propuštaju pomoći unesrećenima kada se dogodi prometna nesreća, slučaj višestrukog ubojstva u Splitu...
- Imajući spoznaju o društvu u kojem trenutno živimo, i usporedimo li današnjicu u Hrvatskoj s onim vremenom, a moramo to uspoređivati, koje je prije 20-ak godina prošlo, recimo to tako, razvijeno društvo i imalo sličnu situaciju, to u određenim trenutcima djeluje pomalo dezorganizirano, neposloženo, javljaju se određeni fenomeni, a među njima je vrlo čest upravo fenomen nasilja - kaže psihijatar Drobnjak. Spominje i "dostupnost sadržaja prepunih nasilja".
- Smatram da je zakazala obitelj kao nukleus odgoja i mjesto gdje bi djeca trebala primati prve smjernice o ponašanju, o ljubavi, o empatiji. Škola je danas više obrazovna institucija, a ona prijašnja odgojna uloga nekako je nestala. A mladi se, u društvu u kakvom živimo, žele dokazivati, biti zamijećeni, no nerijetko to čine na krive načine jer im, naime, nitko nije pokazao što su to prave vrijednosti, za koje se vrijedi boriti. Učenici koji se bore za znanje i svoju budućnost nazivaju se štreberima, puno je jednostavnije napraviti nešto loše i postati "heroj", no, nažalost, njih se često i doživljava kao heroje. Oni prvi se, pak, izmiču - ističe psihijatar Drobnjak. Upozorava kako mladi vide da će se pojaviti na TV ekranu, u novinama, na Facebooku ako naprave neki cirkus, a dobra djela ostaju neprimijećena. "Dakle, želja za dokazivanjem, nažalost, ide na posve negativan način i mislim da se cijela ta slika ne shvaća dovoljno ozbiljno", dodaje.
Paradoksi
- Živimo u neoliberalnom društvu, sve je svedeno na materijalno, no sve ovisi o tome na koji način se djeca odgajaju i, u konačnici, kako se mi u društvu odnosimo jedni prema drugima. Više nije bitno nekoga voljeti, biti dobar prema njemu, pomoći mu, promijenile su se vrijednosti - komentira dr. sc. Sandra Cvikić. Zastrašujućim ocjenjuje "da netko može snimati kako se djevojke tuku i to im nije nikakav problem, a moralno im je u redu to širiti".
- To su strašne stvari, ali tu je i negativan utjecaj tehnologija i otuđivanje pojedinca. Gubi se osjećaj za svog bližnjeg, za ljudska bića. A drugi paradoks je što se ljudska prava toliko propagiraju dok u praksi toga nema - zaključuje sociologinja Cvikić.
Sanja Butigan
POREMEĆEN SUSTAV VRIJEDNOSTI
“Mladi, čini mi se, danas imaju vrlo nizak prag tolerancije, vrlo lako agresivno reagiraju. Sve se to može promatrati u kontestu poremećenog sustava vrijednosti, ali i otuđenja”, kaže psihijatar Nikola Drobnjak i dodaje: “Mislim da nije ispravno to življenje jednih pokraj drugih i to mimoilaženje, jer u pravilu mi se samo dotičemo, često nemamo ni vremena ni potrebe da izgradimo neku posebnu empatiju prema nekome, brz je tempo života... No uvijek krećem od obitelji, jer obitelj je država u malom, da tako kažem, gdje se sve može preslikavati k sve višoj instanci.”
PROMJENE
“Nije najvažnije u životu imati dobre ocjene, nego učiti dijete kako biti kvalitetna osoba, ne mrziti, pomagati, iako smo svjesni brzog tempa, prezaposlenosti roditelja, pritiska zbog materijalnog uspjeha”, navodi dr. Drobnjak i ističe da društvo mora ozbiljno shvatiti situaciju i potrebu promjena.
Zakazala je obitelj, a i škole sada imaju samo obrazovnu ulogu, dok je ona odgojna nestala