Antička izreka ‘’u zdravom tijelu, zdrav duh’’ sažela je u samo nekoliko riječi važnost te pozitivne učinke bavljenja sportom.

U užurbanom životnom okruženju danas je teško izdvojiti vrijeme za aktivno bavljenje sportom, no rekreacija ipak može pronaći mjesto u dnevnom ili tjednom rasporedu.

Sportska rekreacija zadovoljava potrebu za tjelesnom aktivnošću koja je, kako nam je poznato, prilično zanemarena kod cjelokupne populacije u Hrvatskoj i prema statistikama iznosi samo desetak posto. No trendovi se mijenjaju u pozitivnom smjeru. Sve je veća ponuda rekreativnih aktivnosti pa se sve više građana pronalazi u nekoj od njih. Iznimno je važno poticati bavljenje sportskim aktivnostima već od najranije dobi jer su poznati učinci bavljenja tjelesnom aktivnosti na motorički i kognitivni razvoj djece.

Djeca se vole kretati, najčešće kroz igru. I upravo igranje u parku ili na igralištu omogućuje djeci da steknu dobre navike bavljenja tjelesnom aktivnosti. Kako djeca odrastaju, sve im je teže ostvariti dovoljno dnevne tjelesne aktivnosti, najčešće zbog sve većih školskih obaveza, osjećaja da možda nisu dobri u nekom sportu, zbog zauzetosti obitelji i sve češće zbog prekomjerne upotrebe tehnologije. U današnje se vrijeme često i roditelji ne osjećaju ugodno pustiti ih da se slobodno igraju u parkovima ili na ulici, kao djeca prijašnjih generacija. Upravo zbog toga postoji široka paleta sportskih aktivnosti za školsku djecu koja se provode pod stručnim nadzorom, a pružaju mogućnosti rekreativnog bavljenja sportom.

Redovita tjelesna aktivnosti pridonosi boljem zdravlju, osnaživanju mišića i kosti, osobito u fazama rasta, poboljšava metabolizam i uravnotežuje tjelesnu težinu, što je jedan od važnijih problema djece današnjice. Također, bavljenjem tjelesnom aktivnosti preventivno se djeluje na razvoj nekih bolesti, poput šećerne bolesti tip 2, srčano-žilnih bolesti te osteoporoze, a veliki učinak ima i na samopouzdanje mladih ljudi u najosjetljivijoj dobi.

Djeca koja u radnom djetinjstvu steknu naviku bavljenja sportom, češće će i u odrasloj dobi pronaći vremena za rekreaciju jer ne postoji dobna skupina kojoj rekreacija ne koristi. Intenzitet fizičke aktivnosti potrebno je prilagoditi dobi, tjelesnoj spremi i zdravlju.

Aktivnost smanjuje stres i aktivira hormon sreće

Danas gotovo da nema posla koji za sobom ne nosi i stres. Svakodnevno ili bavljenje sportom više puta tjedno pridonosi opuštanju tijela, bistrenju misli i na kraju aktivaciji hormona sreće. Rekreativci su inače zdraviji i sretniji ljudi!


Rekreacija pospješuje tjelesno i intelektualno zdravlje

Stručnjaci tvrde da su osobe koje se bave sportom boljeg tjelesnog, ali i mentalnog zdravlja. Osim što pozitivno utječe na smanjenje razine stresa, smanjuje i rizik od raznih bolesti, čime omogućava kvalitetnije starenje.


Fizička aktivnost pozitivno utječe i na samopouzdanje

Rekreacija često, osim individualnih, uključuje i grupne aktivnosti koje predstavljaju svojevrstan timski rad. Upravo je rad u timu, bilo u sportu ili u poslovnom okruženju, izvrsna poluga za razvoj samopouzdanja. Pozitivni uzori pridonose razvoju cijelog tima i potiču na postizanje što boljih rezultata.


Vježba dobro utječe na san

San je izvor energije, povećava koncentraciju i mentalne sposobnosti, a za kvalitetan san potrebno je ‘’potrošiti’’ energiju. Statični poslovi i visoka razina stresa često onemogućuju kvalitetan san. Rekreacija je izvrstan način za rasterećenje tijela i uma te pridonosi kvaliteti sna.


Aktivan organizam garancija je dugog života


Redovito bavljenje sportom i aktivan stil života pospješuje kvalitetu života, često prevenira različite bolesti te aktivira organizam. Bavljenje sportom pridonosi i pozitivnijem pogledu na život i sve životne okolnosti u kojima se nalazimo, a od najranije dobi pozitivno utječe na fizičko i intelektualno odrastanje. Sve su to preduvjeti za duži i kvalitetniji život.