SLATINA

Ogranak Matice hrvatske u Slatini i Zavičajni muzej Slatina izložbom knjiga, časopisa i notnih zapisa pridružili su se brojnim događanjima diljem naše domovine posvećenima velikom skladatelju Vatroslavu Lisinskom, autoru prve hrvatske opere Ljubav i zloba, u povodu 200. obljetnice njegova rođenja.

Pravim imenom Ignatius Fuchs, rođen je u Zagrebu 1819. godine. Značenje toga ilirca i preporoditelja za hrvatsku kulturu i umjetnost iznimno je pa će se jubilej obilježavati cijele ove, a možda i koju godinu poslije. Ogranak MH ovom izložbom želi istaknuti važnost njegova opusa i povezanosti s hrvatskim glazbenim romantizmom, glazbenom i ukupnom hrvatskom baštinom.


Nakon što je Gradsko pjevačko društvo Zrinski pod ravnanjem Antonija Brzice izvelo skladbu Prosto zrakom ptica leti, a učenica 6. razreda gitare u GŠ Milka Kelemena Lana Radić izvela Polonezu Ivana Padovca, o kratkom životu Lisinskog i velikom krugu preporoditelja s kojima je surađivao govorila je predsjednica Ogranka Zorica Varga. Povijesni kontekst života i djelovanja iznio je Stjepan Sučić, dugogodišnji dopredsjednik MH i vrsni poznavatelj hrvatske povijesti.


Izložba je gostovala u Križevcima, Virovitici i Glini, sada je postavljena u Slatini, a putuje još u Petrinju, Orahovicu, Gospić i druge gradove.


- Nastavit ćemo proučavanje i promišljanje kulturnih, prosvjetnih, društvenih i političkih prilika u 19. stoljeću i stanovitu rekapitulaciju velikih kulturnih i društvenih pokreta i pothvata koje je preporodni žar i zanos izazvao u Hrvatskoj, sa željom da se iz baštine izvuče najbolje i da promišljamo što ćemo učiniti za sutrašnjicu - rekao je Sučić, podsjetivši da izložbu organizira Matica hrvatska, čiji je Ogranak u Slatini nastao na veličanstvenoj osnivačkoj skupštini prije nepunih 50 godina i koji je priredio mnoge knjige i kulturne, pa tako i glazbene događaje, a postavljena je u Zavičajnom muzeju, iznimnom po svom radu, prikupljanju građe, okupljanju mlade publike te davanju prave vrijednosti onomu što je naslijeđeno i otvaranju puta novomu. Naglasio je da valja promišljati o tom što je za nas značilo djelovanje Lisinskog i njegovih suvremenika dok se hrvatski narod borio za opstanak i kada je bilo pitanje hoćemo li uopće imati škole ili kakve novine na svom jeziku. Vrijeme Lisinskog i njegovih preporoditelja bilo je vrijeme kada još nismo imali svoje kazalište, ni svoju operu i kad se još u Saboru govorilo latinskim jezikom.

Na slatinskoj izložbi posjetitelji mogu upoznati inače nedostupne materijale iz života i vremena Vatroslava Lisinskog. Stjepan Sučić izrazio je posebno zadovoljstvo što je pronašao mnoge "tragove" toga vremena i što je slatinska izložba obuhvatila desetke notnih zapisa, studija i monografija o Lisinskom. Izložena je i gramofonska ploča iz 20-ih godina prošloga stoljeća pa je i reproducirana arija Zorko moja iz opere Porin u izvedbi tenora Stjepana Marčeca, člana ljubljanske opere, uz pratnju zbora i opernog orkestra pod ravnanjem Oskara Josefoviča.


- Nadam se da će se mladi pozabaviti ovom građom na moderan način. Možda će netko snimku staroga tonskog zapisa koji smo čuli staviti na svoj mobitel ili računalo, možda će potražiti stare gramofonske ploče s cjelokupnom našom glazbenom baštinom. Kao što su mnogi artefakti u ovom Muzeju dragocjeni i pokazuju vrijednost slatinskoga kraja, grada Slatine i sela koja ga okružuju, tako svaka knjiga, svake note, svaka početnica pokazuju kakvi smo bili i koliko su se naši predci trudili. Nadam se da ćemo s pomoću modernih medija naći načina da ne budemo samo zaljubljenici u prošlost, nego da budemo najbolji tumači onoga što imamo i da budemo poticatelji novoga stvaranja.
Nazočne otvorenju izložbe pozdravio je obnašatelj dužnosti ravnatelja Zavičajnog muzeja Srđan Đuričić, a izložbu je otvorio gradonačelnik Denis Ostrošić.