Naglasivši kako je za Hrvatsku i sve njegove sugrađane ovo povijesni trenutak, premijer Andrej Plenković predstavio je u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

"Tek prije trideset godina u Hrvatskoj su održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća hrvatski narod ponovo stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta", rekao je hrvatski premijer. "Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se, zahvaljujući svojim braniteljima, obranila i prije 25 godina oslobodila te se tada obnovila i krenula putem europske integracije, a danas je prvi put za kormilom EU-a", kazao je Plenković.


Slogan hrvatskog predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova".


"Pred EU-om stoji mnogo izazova. Svijet je svaki dan sve kompleksniji i naše zadaće sve brojnije, a sve je više onih koji nude jednostavne odgovore i instant-rješenja, često neutemeljeno ili lažnim informacijama. Očekivanja naših građana rastu. Moramo im se približiti, slušati ih i odgovoriti na njihove brige", rekao je hrvatski premijer u EP-u.


Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedanja Plenković je naveo dogovor o višegodišnjem financijskom okviru koji "mora zadovoljiti sve građane i države", zbog čega se, kako je naglasio, moraju zadržati kohezijske i poljoprivredne politike, ali i adresirati novi izazovi. Poručio je kako Europa mora djelovati brže u pitanju proračuna, jer će se u suprotnom razočarati građani, te kako Hrvatska želi postići brz napredak tijekom svog predsjedanja.


Oko pitanja Brexita Plenković je ponovio kako se želi dovršiti uredan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, no i kako je razdoblje od 11 mjeseci ekstremno kratko za dogovor o budućim odnosima između dviju strana.


Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i Konferencija o budućnosti Europe, kojoj je cilj približiti EU građanima i osnaživati njegov demokratski legitimitet, a Plenković je istaknuo kako je to prilika i da se shvati što je dovelo do Brexita te zašto u nizu država postoji skepticizam prema Europi i jača populizam. "Konferencija mora garantirati uključenost svih članica, nacionalnih parlamenata i građana. Mora biti inkluzivna i otvorena", rekao je premijer o toj inicijativi, za koju će kao hrvatska povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju biti zadužena Dubravka Šuica.


Istaknuo je i kako je europska integracija Hrvatskoj bila "čvrst i jasan putokaz" u svim reformama, kao i da hrvatski primjer eurointegracije daje simboličnu vrijednost nadolazećem sastanku na vrhu o proširenju EU-a na zapadni Balkan, koji će se u svibnju održati u Zagrebu, dvadeset godina nakon prošlog takvog skupa u hrvatskoj prijestolnici. "Na tom sastanku želimo poručiti tim državama da se, ako nastave reforme i ispune kriterije, njihov europski put neće dovoditi u pitanje te da će im Unija u tome pomoći", dodao je Plenković i naglasio kako Hrvatska želi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije tog skupa, nakon što je Europsko vijeće to odbilo učiniti u listopadu.


Plenković je, navevši četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja - Europa koja se razvija, Europe koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna - najavio da će posebna pozornost biti dana realizaciji europskog Zelenog plana, za koji je potrebno osigurati financiranje.


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se u svom obraćanju europarlamentarcima osvrnula na posjet Europske komisije Zagrebu prošlog tjedna, kazavši kako su povjerenici "bili svjedoci vrlo poznatog i nevjerojatnog hrvatskog gostoprimstva" kao i "bogate hrvatske kulture, tradicionalnog folklora i raznolikosti". "Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju", rekla je von der Leyen. "Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od stjecanja neovisnosti", naglasila je šefica EK-a. "To se dogodilo zbog volje vašeg naroda, zbog njegove žrtve i predanosti našim vrijednostima, kao i zbog odlučnosti da se pridruže našoj uniji napretka, mira i blagostanja", istaknula je predsjednica, dodavši kako će EU-u biti potrebna ta "odlučnost, jedinstvo i energija" po kojoj su Hrvati poznati. "Sve to trebat će nam kako bismo prevladali probleme s kojima smo suočeni", zaključila je.


Dio europskih zastupnika prozvao je premijera Plenkovića zbog odnosa prema migrantima. Predsjednica Zelenih Ska Keller u EP-u je govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. Keller je ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska Vlada to nije zaustavila, niti istražila. "To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje", rekla je Njemica.

"Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot", odgovorio joj je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za gradnju barikada i bodljikave žice, nego da se "hrvatska, europska i buduća granica schengena" štiti sa 6500 policajaca. Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke, na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković, dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. Rekao je kako Hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da ni jednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. "To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti"­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk, koja je posjetila granicu BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća "pushbackova", prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine, jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom "vrlo kratkom" posjetu granici i sama vidjela 25 "pushbackova".

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u raspravi, zaželjevši sreću Vladi, davši svoje prijedloge, ali i kritike. Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić, koji je kazao da je Plenkovićeva vladavina obilježena "bezakonjem" i "korupcijom". Socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.