Sve osobe između 50 i 75 godina života koje su aktivni pušači ili su prestale pušiti unatrag 15 godina, a konzumirale su minimalno 30 kutija cigareta godišnje, bit će uključene u Nacionalni program probira i ranog otkrivanja raka pluća, koji uskoro započinje u cijeloj Hrvatskoj.
Spašavanje života
Nacionalni program, čiji je voditelj akademik Miroslav Samaržija, službeno je predstavljen u utorak u Zagrebu.
Cilj je programa, koji provodi Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim torakalnim društvom i Hrvatskom kućom disanja, u idućih pet do 10 godina smanjiti ukupnu smrtnost od raka pluća za 20 posto i time spasiti više od 500 života godišnje.
Namjera je postići odaziv na preventivni pregled od 50 posto pušača u Hrvatskoj te povećati petogodišnje preživljenje oboljelih od karcinoma pluća sa sadašnjih 10 na 15 posto.
Provedbom tog programa Hrvatska postaje prva zemlja u Europskoj uniji koja će rani probir na rak pluća provoditi u cijeloj državi. Rak pluća u Hrvatskoj se otkrije kod 3000 osoba godišnje, a glavni uzročnik je pušenje. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva - 35,3 posto muškaraca i 27,1 posto žena. Prije dvije godine od raka pluća oboljela je 3021 osoba (2122 muškarca i 899 žena), a umrlo njih 2789, pri čemu pojavnost raka pluća stagnira kod muškaraca, a raste kod žena.
Jedan od članova povjerenstva u Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja raka pluća, doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, pročelnik Zavoda za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, vjeruje da će odaziv građana biti dobar, jer svaki pušač, smatra, potencijalno strahuje od pojave karcinoma pluća, a gdje je smrtnost, u odnosu prema pojavnosti, izrazito visoka.
- Incidencija dobivanja karcinoma pluća i smrtnost vrlo su blizu. Riječ je o agresivnoj bolesti koja se otkriva kasno, stoga se ranim otkrivanjem očekuje i bolje preživljenje, odnosno manja smrtnost. Inače, karcionom pluća vrlo je teško prepoznati, jer obično ljudi koji konzumiraju cigarete kašlju i kašalj povezuju s pušenjem, a to zapravo mogu biti simptomi karcinoma pluća. Moram reći i da se pokazalo da redovito snimanje pluća nije donijelo benefit u smislu smanjenja smrtnosti, odnosno ranog otkrivanja karcinoma pluća. No niskodozni CT, odnosno naprednija tehnika, pokazao je dobre rezultate i ti će uređaji biti rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj - pojašnjava dr. Tomaš dodajući da će svi bolnički centri koji imaju uvjete, među kojima je i osječki KBC, imati taj uređaj.
Karcinom pluća vodeći je uzrok smrti od malignih bolesti u Hrvatskoj i svijetu. Usprkos značajnim napredcima u liječenju, u većini slučajeva to je i dalje neizlječiva bolest, a jedan od glavnih razloga loših rezultata liječenja je to što se kod gotovo dvije trećine oboljelih rak otkrije u uznapredovalom stadiju, kada izlječenje više nije moguće.
Bolesnici s karcinomom pluća nemaju simptome sve dok bolest ne uznapreduje, pa je to glavni razlog zašto je bolest teško otkriti u ranijim stadijima.
Uloga obiteljskih liječnika
Uoči službenog predstavljanja Nacionalnog programa, njegov voditelj, akademik Miroslav Samaržija, upozorio je kako je od početka hrvatske samostalnosti od raka pluća umrlo 80.000 ljudi.
"Rana dijagnostika odnosno probir omogućuju da pregledavamo ljude koji su zdravi, a kad otkrijemo karcinom, da se on klinički odstrani i omogući izlječenje od 80 do 90 posto. Redoviti pregledi CT-om niske doze zračenja omogućuju smanjenje smrtnosti rizične populacije za 20 do 40 posto, a to na godišnjoj razini znači nekoliko stotina spašenih života", ističe akademik Samaržija.
Najavio je da će se tim pregledom raditi probir i na druge plućne i kardiovaskularne bolesti, koje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Značajnu ulogu u provedbi Nacionalnog programa imat će izabrani liječnik obiteljske medicine, koji će svoje pacijente upućivati na preventivni pregled na temelju podataka o pušačkom stažu te uz potpisani informirani pristanak te osobe. Naime, liječnici opće prakse će preko posebne informatičke platforme na preglede zvati rizičnu skupinu građana, dugogodišnje pušače starije od 50 godina ili one koji su prestali pušiti unutar posljednjih 15 godina.
Dr. Ilijan Tomaš ističe važnost činjenice da će u Nacionalni program, uz liječnike obiteljske medicine, biti uključeni i radiolozi koji će provoditi program, a u slučaju potrebe još i pulmolozi i kirurzi.
Pregledi će se obavljati CT uređajima visoke rezolucije i niske razine zračenja (LDCT) koji imaju veliku mogućnost otkrivanja i najmanjih promjena na plućima.
Marija Mihelić/Hina
LDCT uređaji u zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske
Ukupno 16 LDCT uređaja nalazi se u zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske - u kliničkim bolničkim centrima Zagreb, Sestre milosrdnice, Osijek, Rijeka i Split, kliničkim bolnicama Merkur i Dubrava, općim bolnicama u Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Virovitici i Puli te Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. CT snimke pregledavat će klinički radiolozi koji su dodatno educirani za sudjelovanje u Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja raka pluća, odnosno prošli su poseban program kako bi pogreške prilikom očitavanja bile svedene na minimum, a pripremili su ga Ministarstvo zdravstva u suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća disanja i Hrvatskim torakalnim društvom.
U slučaju pozitivnog nalaza, liječnik obiteljske medicine uputit će pacijenta na daljnju pulmološku obradu u jedan od šest specijaliziranih centara, u KBC-ima Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, Kliničkoj bolnici Dubrava ili Općoj bolnici u Zadru. Tu rade vodeći pulmolozi, klinički i torokalni kirurzi te citolozi koji osobama kod kojih se sumnja na rak pluća mogu pružiti najbolju moguću skrb. “Cilj programa rane detekcije je otkriti karcionom koji je velik otprilike 1 cm. Takav karcinom nije metastazirao, on se jednostavno kirurški odstrani i tu je izlječenje preko 80 posto”, ističe akademik Miroslav Samaržija, voditelj Nacionalnog programa i ravnatelj Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Nacionalni program probira i ranog otkrivanja raka pluća nastao je, dodaje Samaržija, u suradnji s američkim stručnjacima i predstavljen je europskim stručnjacima kako bi se postigla potpuna transparentnost prema međunarodnoj stručnoj znanosti.
Jedan od ciljeva programa je povećati petogodišnje preživljenje pacijenata s 10 na 15 posto