Nastavljajući 65 godina dugu djelatnost sakupljanja i izlaganja umjetničkih djela, Muzej suvremene umjetnosti zaživio je na novoj lokaciji kao otvoreni prostor kulturne produkcije koji širi granice tradicionalnog muzeja te u tom prostoru objedinjuje različite izlagačke i interpretativne prakse na području vizualnih i scenskih umjetnosti. Proteklih deset godina bilo je razdoblje intenzivnog rada i brojnih aktivnosti u kojem smo realizirali na tisuće programa, koje je posjetilo milijun i 608 tisuća posjetitelja.

Stalni postav pod nazivom Zbirke u pokretu koji je na 3500 četvornih metara po prvi put u povijesti Muzeja publici prezentirao izbor iz bogatih zbirki, predstavljao je središte interesa publike i stručne javnosti. Izborom od 600-njak radova dana je izvrsna slika autorskih osobnosti, stilova i pojava koji su se događali na našoj i međunarodnoj suvremenoj sceni. Unutar stalnog postava također su povremeno prezentirane izložbe, njih 23, pa su predstavili Karima Rashida, Dana Grahama, Sfingu velegrada, Juru Labaša, Andriju Maurovića i dr. Na prvom katu stalnog postava redovito su se odvijale i izložbe unutar koncepta Laboratorija za oživljavanje uz atelijer Ivana Kožarića.


U prostoru za povremene izložbe na 61 izložbi predstavili su hrvatske i strane umjetnike, problemske izložbe i godišnju nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost. Na retrospektivnim i monografskim izložbama prezentirali su radove umjetnika različitih generacija i različitih autorskih pristupa – Aleksandra Srneca, Gilberta& Georgea, Danice Dakić, Ede Murtića, Dube Sambolec, Ivana Kožarića, Ivana Ladislava Galete, Antuna Motike, Miljenka Horvata, Mladena Stilinovića, Josipa Vanište, Miroslava Šuteja, Vojina Bakića, Vlaste Delimar, Julija Knifera, Borisa Bućana, Kristine Leko, Dalibora Martinisa, Tadeja Pogačara, Brace Dimitrijevića, Jadranke Fatur, Vjenceslava Richtera, Ivane Franke, Ivane Popović, Petera Koglera, Deimantasa Narkeviciusa, Zoltana Novaka, Mirjane Vodopije, Heima Zoberniga, Damira Očka i Davora Vrankića.


Problematizirali su umjetnost i društvo u Hrvatskoj i u južnoj i istočnoj Europi na tri projekta: Nove tendencije 50 godina poslije (1961. - 1973.), Socijalizam i modernost, Par lijevih cipela i Rez/Cut. Ugostili su muzeje i značajne zbirke suvremene umjetnosti iz pet zemalja Europe - Francuske, Italije, Austrije, Njemačke i Poljske - Ljubav prema riziku, Žudnja za stvarnim, Remek-djela iz zbirke Farnesina, Neoavangarda iz Wrocława, Glas umjetnika te Futurizam, dinamizam i boja. Govorili su i o arhitekturi predstavljajući arhitektonski studio 3LHD i izložbu Područja doticaja - arhitektura Graza i Zagreba. Svojim konceptom koji je u izložbi povezao književnost i vizualne umjetnosti izdvaja se izložba Nepokorena šuma - Hommage Radovanu Ivšiću, a ugostili su i dva međunarodna festivala Organ vida i Device art.


U prizemlju Muzeja u manjem prostoru za povremene izložbe kojeg su nazvali MSU galerija organizirano je 113 izložbi. Osim Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac u studenom, u ovom su prostoru prezentirali mnoge hrvatske i strane umjetnike poput Sigmara Polkea, Zlatka Kopljara, Zlatana Vehabovića, Nedka Solakova, Marka Ercegovića, Igora Eškinju, fotografkinje Maru Bratoš i Anu Opalić, zatim Miksa Mitrēvicsa, Borisa Ljubičića, Nikolu Ukića, Silva Šarića, Roger Ballena i Juliaoa Sarmenta.


U Zbirci Richter održana je 21 izložba, a one su organizirane u dva konceptualna okvira, Iz arhiva arhitekta u kojem se predstavljaju dijelovi Richterova stvaralaštva i izložbe Sintart. U okviru Sintarta inspirirani životom ili radom Vjenceslava Richtera, pozivali su suvremene umjetnike da kreiraju novo djelo, poput Davida Maljkovića, Ivane Franke, Grupe ABS, Božene Končić Badurina, Viktora Popovića, Davora Sanvincentija, Silvija Vujičića, Maje Marković, Marka Tadića, Duje Jurića, Alema Korkuta, Ksenije Turčić i Kristijana Kožula.


U Arhivu Toše Dabca također je održano nekoliko izložbi od kojih izdvajaju: Ivan Picelj iz Arhiva Toše Dabca, Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac, Fokus Grupa & Antonio Grgić: Što fali Republici i Dramski svijet Marije Braut.


Održali su i 11 natječajnih izložbi HT nagrade za suvremenu umjetnost. Uz reprezentativnu izložbu koja pruža izvrstan pregled suvremenog vizualnog stvaralaštva, redovito se dodjeljuju i otkupne nagrade. Prve su nagrade osvajali Igor Grubić, Jagoda Kaloper, Damir Bartol Indoš, Dalibor Martinis, Sandra Vitaljić, Katarina Ivanišin Kardum, Igor Eškinja, Igor Grubić, Vinko Vidmar i Damir Očko.


Medijska fasada na zapadnoj strani Muzeja, njihov je "najjavniji" izložbeni prostor. Niz umjetnika ovdje je predstavio svoje radove - Marko Lulić, Magdalena Pederin, Darko Fritz, David Smithson, Francesco Jodice, Peter Kogler, Dan Oki, Eduard Zajec… Na Fasadi prikazuju i Animation goes MSU, u suradnji s Animafestom.


Ostvarili smo i sedam europskih projekata čije je financiranje poduprla Europska unija kroz različite programe, a oni su Digitizing Ideas (2010. – 2012.), Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse (2013. – 2015.), Media Network for ConnectingCities (CCN) (2013. – 2018.), Manucultura (2015./2016.), Translocal: Museum as Toolbox(2015. – 2017.), Performing the Museum (2015./2016.) i VIBE: Voyage inside a Blind Experience (2017. – 2019.). U inozemstvu smo održali 25 izložbi – između ostalih Hommage à Picelj i Plakati Borisa Bućana u Parizu, Ivana Kožarića u Münchenu, Vlaste Delimar u Ljubljani, Vojina Bakića u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru te Vjenceslava Richtera u Austriji, Italiji i Belgiji.


U šest posljednjih godina, od 2014., u okviru multimedijalnog programa Ljeto u MSU gostovalo je 37 bendova iz regije koje su predvodili svjetski uspješni Laibach, zatim Rambo Amadeus, Repetitor i Električni orgazam, Letu Štuke, Let 3, TBF, Jinx, Majke i Hladno pivo te mnogi drugi. Prve tri godine i program se sastojao od formule „tri u jednom”– film, izložba i koncert, a posljednjih sezona uvršteni su i novi elementi te multimedijske večeri: performansi, književne tribine i performansi. Program Ljeto u MSU-u u šest godina vidjelo je više od 25.000 ljudi.


MSU kino izvrsna je platforma za predstavljanje vrlo popularne i omiljene vrste vizualnog stvaralaštva. Filmske programe predstavljamo pod nazivima Kino Metropolis i Kino umjetnika, a surađujemo i s četiri filmska festivala: Festivalom nevidljivog filma, Danima europskog filma, Pulskim filmskim festivalom i Zagreb Film Festivalom.


Kazalište, glazba i ples redovito su na njihovim programima, a u proteklih 10 godina surađivali su s Eurokazom, Gordanom Vnuk i Brankom Brezovcem na nekoliko izvrsnih predstava, sa Zagrebačkim kazalištem mladih, Dubrovačkim ljetnim igrama, Bad company te s brojnim pojedincima. Od glazbenih programa najdugovječnija suradnja ostvarena je u Jazz ciklusu s Jazz orkestrom HRT-a. Pet godina u Gorgoni se odvijao izvrstan ciklus MIMO koji je predstavio 80 mladih urbanih bendova. Ugostili su i Tjedan suvremenog plesa, zatim Udrugu Roma za Dane Roma već nekoliko godina, HOO (Hrvatski olimpijski odbor), surađivali s Prosvetom, Danima židovskog filma i Udrugom Židova Zagreb, brojnim alternativnim teatrima, autorima i udrugama. U Dvorani Gorgona također su se odvijale brojne tribine, simpoziji, konferencije, a obilježavali su i obljetnice od kojih izdvajaju Misli o Gorgoni - 50. godišnjica izlaska (anti)časopisa Gorgona te okrugli stol Duchampov šamar u povodu stote obljetnice pojma ready-madea.
Od otvorenja Muzeja na novoj lokaciji kao jedan od najvažnijih ciljeva djelovanja postavili suo dostupnost širokoj publici. Muzej tu zadaću ispunjava organizacijom edukativnih programa, politikom radnog vremena i cijena ulaznica te organizacijom posebnih događanja. Zbog raznovrsne publike nastoje osmišljavati i provoditi programe koji odgovaraju interesima svih potencijalnih posjetitelja, od obiteljskog programa Mali i veliki, koji uključuje djecu i roditelje ili bake i djedove, programa povezivanja škola i naših zbirki MSU avantura, Zimzelenog kluba za umirovljenike, Kreartivki– kreativnih radionica za djecu, posebno osmišljenih rođendanskih proslava za djecu, inkluzivnih programa koji uključuju osobe s invaliditetom, tematskih vodstava, predavanja, razgovora s umjetnicima i drugim stručnjacima iz područja kulture i umjetnosti. Jedan su od prvih muzeja u Hrvatskoj koji je osnovao muzejski Klub mladih za one u dobi od 15 do 25 godina. Članovi se svakog tjedna sastaju u Muzeju kako bi učili i razgovarali o umjetnosti te osmišljavali vlastite projekte radipribližavanja suvremene umjetnosti mlađoj publici. N.Vek.