Hrvatska za tri dana, na šest mjeseci, od Finske preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije i time postaje središtem EU-a. To, između ostalog, znači i potvrdu europske Hrvatske, stabilne članice Unije. Riječ je o velikoj obvezi i izazovu, ali i benefitu za budućnost napretka i razvoja zemlje predsjedateljice, u ovom slučaju Hrvatske.

Stoga nije čudno što je golem dio poslova i priprema za taj povijesni datum na sebe preuzeo sam premijer Andrej Plenković, koji često naglašava i prioritete predsjedanja. Što se tiče prostora u kojem će se odvijati najvažniji sastanci i donositi odluke, svjedočili smo predstavljanju novouređene Nacionalne sveučilišne biblioteke (NSB) u Zagrebu, koja će biti središte predsjedanja EU-om.

"Dovršavamo veliki projekt za hrvatsku kulturu, znanost i slobodno možemo reći da ova znamenita institucija danas dobiva dodatni kongresni i konferencijski karakter", rekao je Plenković. Za pripremu NSB-a za predsjedanje izdvojeno je 95 milijuna kuna. Za potrebe brojnih sastanaka spremna je velika dvorana, od 550 kvadratnih metara, osam manjih dvorana, za 60 do 80 ljudi, press-centar i blagovaonica za delegate. Tu su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta. NSB će biti prva zgrada u Hrvatskoj s 5G mrežom, koja je još uvijek u nekomercijalnoj upotrebi.

Inače, prvo važno pitanje koje odmah dolazi na dnevni red uređeni je Brexit, jer bi Velika Britanija već 31. siječnja trebala istupiti iz EU-a, no tu je još niz važnih pitanja koja će Hrvatska koordinirati u polugodišnjem razdoblju. "To je povijesni trenutak i kruna našega europskog puta", izjavio je nedavno predsjednik Vlade te o Brexitu dodao: "Nakon što je Konzervativna stranka Borisa Johnsona dobila vrlo komotnu većinu, to znači da je sada posve izvjestan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a 31. siječnja. Nakon tih izbora dobili smo jasnoću, stvorene su pretpostavke za ratifikaciju sporazuma. To je ta jasnoća koja je najvažnija i sada trebamo pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima", rekao je Plenković te nastavio: "Usmjereni smo daljnjem jačanju i izgrađivanju Unije kao Europe koja se razvija, povezuje, štiti i koja je globalno utjecajna, a tijekom predsjedanja Hrvatska će imati nekoliko važnih političkih prioriteta za budućnost EU-a, to su: uređenje budućih odnosa Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva u slučaju provedbe Brexita, dovršetak pregovora za donošenje novoga višegodišnjeg financijskog okvira, koji će odrediti ključne prioritete Unije u sedmogodišnjem razdoblju, proces proširenja i odnosa EU-a sa zemljama jugoistoka Europe te konferencija o budućnosti Europe", naglasio je Plenković.

Važan korak koji će obilježiti 2020. jesu i aktivnosti za ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II. To je svakako prijeloman korak na putu Hrvatske k uvođenju eura, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. "Namjera je HNB-a i Vlade RH da ispune mjere predviđene Akcijskim planom do sredine iduće godine, kako bi se odluka o ulasku Hrvatske u ERM II, kao i o uspostavi bliske suradnje HNB-a i Europske središnje banke, mogla donijeti u drugoj polovini 2020. Kada je riječ o gospodarskim kretanjima, u 2020. neće biti onako loše kao što su mnogi najavljivali. Strahovi da bi SAD i EU mogli biti u recesiji kod većine ekonomista više ne postoje. No možemo očekivati usporavanje rasta u 2020., uz naglašene negativne rizike koji dolaze zbog neizvjesnosti glede trgovinskih odnosa, posebno SAD-a i Kine, a dodatno postoje rizici u odnosima EU-a i SAD-a, kao i neizvjesnost u vezi s Brexitom", rekao je Vujčić. I hrvatski europarlamentarci imaju velika očekivanja od predsjedanja Vijećem EU-a, koje bi se, prema njihovu mišljenju, moralo iskoristiti u interesu građana. Potpredsjednica socijaldemokrata u Europskom parlamentu Biljana Borzan kaže da građani prepoznaju i razumiju opipljivu vrijednost predsjedanja kad im se jasno obrazlože stvari od kojih će oni imati koristi. Zastupnik najbrojnije političke grupacije u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke, Tomislav Sokol smatra kako je na Hrvatskoj velika odgovornost tijekom predsjedanja u delikatnom razdoblju za Uniju, od Brexita do novog proračuna. Smatra kako su prioriteti dobro definirani. Hrvatska će se u izradi višegodišnjeg financijskog okvira zauzimati za kohezijsku politiku, a u Konferenciji o budućnosti Europe ključ je strateški definirati smjer EU-a i u sve procese uključiti građane. Summit o proširenju EU-a bit će važan za usklađivanje stavova o toj važnoj politici za Hrvatsku, kaže Sokol, posebno oko europske perspektive BiH.

Zastupnik liberalnog bloka Valter Flego smatra kako je za Hrvatsku važno inzistirati da u višegodišnji financijski okvir uđu sredstva koja su prioriteti za državu, od kohezijske i poljoprivredne politike do zaštite okoliša i digitalizacije. Budući da je njegova skupina pokretač ideje o Konferenciji o budućnosti Europe, koju će u Komisiji koordinirati Dubravka Šuica, tvrdi da na kraju procesa treba doći do toga da Europa bude brža, manje birokratizirana, bliža građanima i svjetski lider u mnogim područjima.

Uzimajući sve u obzir, pred Hrvatskom je pravi ispit europske zrelosti. Položimo li ga uspješno, to bi moglo značiti ostvarenje također još jednog od prioriteta - ulazak u Schengen! Zato je za Vladu radi ostvarenja spomenutih ciljeva važna i unutarnjopolitička stabilnost. Jer kada je riječ o predsjedanju Vijećem EU-a, tu bi u svakom slučaju bio poželjan i nužan konsenzus svih aktera na domaćoj političkoj i otaloj sceni. Uglavnom, Hrvatska prvi put predsjeda EU-om, što se zna još od srpnja 2016., nakon rezultata referenduma o Brexitu, kada je uskočila na mjesto Velike Britanije. Danas 43 posto hrvatskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, a čak je 81 posto ispitanika upoznato s činjenicom da Hrvatska od 1. siječnja 2020. prvi put predsjeda Vijećem EU-a. Zaključak je to istraživanja koje je na inicijativu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL, zahvaljujući sredstvima EU-a, provela agencija IPSOS Puls. Glavni cilj te najnovije analize bio je istražiti stavove i informiranost javnosti o hrvatskom predsjedanju Unijom. Da se danas održava referendum o ulasku u EU, 68 posto ispitanika bilo bi za, s 28 posto njih bilo bi protiv. Podsjetimo, 2012. godine referendumsko je pitanje dobilo podršku 67 posto građana koji su izišli na izbore, a tada je protiv glasalo 33 posto. Gotovo polovina ispitanika, točnije, 47 posto, smatra da je Hrvatska imala više koristi nego štete od ulaska u EU. Europljanima se smatraju dvije petine ispitanika, a taj je osjećaj najrašireniji među najmlađim i najstarijim građanima. Gotovo polovina ispitanika očekuje da će predsjedanje EU-om imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i ekonomski standard, što ujedno smatraju i najvećom mogućom koristi te uloge. Čak 65 posto građana navelo je borbu protiv korupcije kao jedan od prioriteta kojem bi se Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem EU-a trebala najviše posvetiti, a u sam vrh ljestvice smjestili su se i zaštita ljudskih prava te borba protiv klimatskih promjena, koju 36 posto građana smatra ključnim prioritetom. U kontekstu europskih politika, građani smatraju da bi EU najviše trebao raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među članicama te borbi protiv klimatskih promjena, koju 77 posto ispitanika smatra gorućim problemom, unatoč i više nego očitom nedostatku zelenih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni. Neovisnost pravosuđa, rad javnih institucija i slobodu izražavanja građani Hrvatske smatraju najvećim razlikama između EU-a i RH. Naime, građani upravo neovisnost pravosuđa smatraju najvećom preprekom demokratskom razvitku Hrvatske, a najmanje relevantnima vide političke stranke; samo 21 posto. Iz priloženog se može zaključiti da, unatoč tome što hrvatski birači u neusporedivo manjoj mjeri sudjeluju na izborima za Europski parlament nego na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više vjeruju europskim nego domaćim institucijama.

Ukupno uzevši, kada govorimo o hrvatskom predsjedanju Vijećem EU-a, riječ je o velikom događaju za malu zemlju poput Hrvatske, osobito zato što će tu dužnost, ali i odgovornost, prvi put preuzeti na sebe. Uostalom o tome svjedoči i službeni slogan hrvatskog predsjedanja, a koji glasi: "Snažna Europa u svijetu punom izazova".