Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, smatra da taj sud nije nadležan u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava izazvane neprovedbom arbitražne odluke o granici, objavljeno je u Luxembourgu. Mišljenje nezavisnog odvjetnika, kao ni odluka Suda EU-a, ne odnosi se na sadržaj slovenskih prigovora, nego samo na pitanje je li Sud EU-a nadležan za to pitanje ili nije.

Treba podsjetiti i kako su nezavisni odvjetnici posebnost Suda EU-a, a njihovo mišljenje ne obvezuje Sud. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. "Svojim mišljenjem nezavisni odvjetnik Priit Pikamae Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija", rekao je, pročitavši sažetak mišljenja, nezavisni odvjetnik Maciej Szpunar, koji je zbog odsutnosti Pikamaea pročitao mišljenje estonskog stručnjaka.


- Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško će se moći nazreti odluka Suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u malo više od 50 posto slučajeva. Ne možemo na temelju tog mišljenja prognozirati odluku Suda - kaže glasnogovornik Suda Balazs Lehoczki. U predmetima koji se vode pred Malim vijećem, odluke Suda su u oko 80 posto slučajeva u skladu s mišljenjem nezavisnog odvjetnika. "Odluka Suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesečju sljedeće godine", rekao je novinarima Lehoczky. On dodaje da ponekad neka od strana uloži prigovore na ono što je rečeno u mišljenju nezavisnog odvjetnika, ali u takvim slučajevima Sud to u svojoj odluci samo zabilježi i odluči na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koji su mu na raspolaganju.


Na Sudu EU-a o sadržaju slovenskih prigovora nije se ni raspravljalo. Do sada je jedino 8. srpnja ove godine održana usmena rasprava o nadležnosti. Odluči li Sud da nije nadležan, postupak se automatski okončava. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim, uslijedit će rasprava o sadržaju, a nakon toga slijedi odluka Suda. Na raspravi u srpnju Hrvatska je istaknula da Sud EU-a nije nadležan u ovom slučaju jer su granice između dviju zemalja pitanje međunarodnog, a ne europskog prava, da je bit spora to kuda se proteže granica, a ne tumačenje prava EU-a. Hrvatska smatra da bi jedina pravna podloga za ovaj spor pred Sudom EU-a mogao biti članak 273 Ugovora o EU-u, koji nudi mogućnost članicama EU-a da pred Sudom EU iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu. Slovenija pak drži da je arbitražna presuda činjenica, da je granica tom presudom utvrđena i da se može pregovarati samo o njezinoj provedbi.

Iako neobvezujuće za Sud, mišljenje nezavisnog odvjetnika izazvalo je zadovoljstvo u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Posebno je važno to što je nezavisni odvjetnik zaključio da granica između Hrvatske i Slovenije još nije utvrđena. "Više smo nego zadovoljni, nezavisni odvjetnik predlaže da se sud proglasi nenadležnim za odlučivanjem o tužbi, prihvatio je sve naše argumente, i to ne samo da razgraničenje državnih područja ne pripada u područje nadležnosti Unije i Suda EU-a nego je i potvrdio da sa stajališta prava Unije - granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena! Upravo ono što Hrvatska tvrdi cijelo vrijeme", istaknula je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova, reagirajući na ovo mišljenje, upozorilo je da takvo stajalište za sam sud u nastavku procedure nije obvezujuće, nego je samo jedan od koraka u proceduri. To je mišljenje, kako navode, početak sudskog postupka, a Slovenija vjeruje da će sam sud uvažiti pravne argumente koje su iznijeli i proglasiti se nadležnim, te se i sadržajno opredijeliti u odnosu na predmet slovenske tužbe.