U utorak su objavljeni najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja u okviru Eurobarometra. Istraživanjima se detaljno mjere stavovi građana u odnosu na EU i Europski parlament. Zahvaljujući toj dugogodišnjoj praksi analizom rezultata dobivamo detaljan uvid u kretanja i razvoj javnog mnijenja o europskim pitanjima.

U posljednjem istraživanju građani su se izjašnjavali o prioritetima rada Europskog parlamenta prema ponuđenim temama. Kad je riječ o vrijednostima, uvjerljiva većina ispitanika smatra da Europski paralment treba biti glavni zagovornik zaštite ljudskih prava diljem svijeta (48 %), slobode govora (33 %), rodne ravnopravnosti (31 %), i solidarnosti među članicama EU-a (33 %). Unatoč značajnim razlikama među članicama u rangiranju važnosti određenih tema, ispitanici su prvi put na razini EU-a kao najvažnije pitanje kojim se zastupnici trebaju baviti izdvojili borbu protiv klimatskih promjena. Za gotovo trećinu građana (32 %) to bi trebao biti prioritet u radu Parlamenta, a slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (31 %) te borba protiv terorizma i suzbijanje nezaposlenosti (24 %). U Hrvatskoj je borba protiv klimatskih promjena prioritetna zadaća Parlamenta za 23 % ispitanika, a većina ipak daje prednost suzbijanju nezaposlenosti mladih (36 %) te uspostavljanju pravih uvjeta za gospodarski rast (29 %).


Zanimljivo i da gotovo šest od deset Europljana (59 %) podupire članstvo njihove zemlje u EU-u, pa potpora građana europskom projektu ostaje na visokoj razini već treću godinu. Istraživanje rađeno za Europski parlament u listopadu pokazuje i rast broja građana zadovoljnih funkcioniranjem demokracije u Europskoj uniji, a njih je 52 posto, što je rast za tri postotna boda, a za pretpostaviti je da su pozitivan učinak na to imali europski izbori na koje je izišao veći broj birača. Ipak, zanimljiva je razina potpore koja među članicama varira između 81 posto u Irskoj i Luksemburgu - do 42 posto u Ujedinjenoj Kraljevini. U usporedbi s drugim dobnim skupinama mladi su i dalje općenito najveći pobornici Europske unije. Tako 64 posto osoba u dobi od 15. do 24. godine smatra da je članstvo u EU-u "dobra stvar", dok to mišljenje ima 54 posto Europljana starijih od 55 godina.

Ispitanici u Hrvatskoj, ukupno gledajući, zadovoljniji su funkcioniranjem demokracije u Uniji (51 %), nego u njihovoj zemlji (33 %). Nacionalni udjel građana zadovoljnih načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u varira gotovo dvostruko diljem 28 država članica. U Irskoj (77 %), Danskoj (77 %) i Poljskoj (73 %), zabilježene su najviše razine zadovoljstva, dok su Španjolska i Ujedinjena Kraljevina (obje 45 %), Italija (44 %) i Grčka (34 %), zemlje u kojima su građani najmanje zadovoljni demokratskim procesom u EU-u. Kada je riječ o nacionalnim sustavima, udjel "zadovoljnih" razlikuje se gotovo trostruko, od Rumunjske (34 %), Hrvatske (33 %) i Grčke (32 %), do Danske (93 %), Luksemburga (84 %) i Nizozemske (83 %), s najvišim postotcima zadovoljstva građana nacionalnim demokratskim procesima. Većina hrvatskih građana ističe da njihov glas u EU-u ima težinu (61 %), a raste i broj onih koji se slažu s tvrdnjom da se glas Hrvatske u EU-u računa (66 %, što je porast od devet postotnih bodova u odnosu na veljaču 2019.). U 14 zemalja cjelokupna razina zadovoljstva europskom demokracijom veća je od one koja je izražena za nacionalnu demokraciju. Te su razlike osobito uočljive za Rumunjsku, Hrvatsku, Litvu, Bugarsku, Latviju i Poljsku. Europski građani smatraju kako Europski parlament treba imati važniju ulogu u budućnosti, pa tako 58 posto ispitanika zagovara utjecajniji Parlament, što je porast od sedam postotnih bodova u odnosu na proljeće te najveći rezultat od 2007. godine.



Parlametar nudi dragocjeni uvid u EU teme koje zanimaju građane te u načine na koje bi se željeli uključiti u oblikovanje europskih politika. Tri četvrtine Europljana (77 %) želi više informacija o radu europskih institucija, a kao ostala područja interesa izdvajaju: učinke EU zakonodavstva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te aktivnosti Europskog parlamenta i zastupnika. Ispitanici u pet zemalja, uglavnom iz jugoistočne Europe, zainteresirani su za dobivanje više informacija o tome što je EU konkretno učinio ili promijenio u njihovu gradu, regiji, ili zemlji.