Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika, ili više od pet posto svoje populacije, pokazali su nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Razlozi za to su iseljavanje stanovništva i konstantno negativan prirodni prirast.


Iako je uobičajena percepcija kako su, kada je o iseljavanju riječ, na udaru najviše Slavonija i Baranja te srednja i južna Dalmacija, ova statistika pokazuje kako među gradovima koji imaju više od 20 tisuća stanovnika najveći demografski minus u spomenutom razdoblju neočekivano bilježi Rijeka, koja je u tom desetljeću izgubila ukupno više od 14 tisuća stanovnika, a drugi je Split, kojemu se broj stanovnika smanjila za 9883. Tek potom na toj su listi, kao treći među velikim gradovima, Osijek s gubitkom od 6838 stanovnika (sa 108.749 iz 2008. pao je na 101.911 prošle godine) te je četvrti Slavonski Brod sa 6515 manje (prije 10 godina 60.129, a 2018. 53.014). Sukladno tome ide i činjenica kako je Primorsko-goranska županija, uz Sisačko-moslavačku, doživjela najveću depopulaciju u tim apsolutnim brojkama. Broj stanovnika povećao se samo u jednoj, Istarskoj županiji, a i tamo samo za 0,62 posto. Među županijama su, u postotku, uz Sisačko-moslavačku, najveću depopulaciju doživjele Požeško-slavonska (16,2 posto) i Ličko-senjska županija (14,9). Zanimljivo, ostale četiri slavonske županije tu nisu u deset najlošijih.


Nažalost, najlošije od svih tih većih gradova je u postotku ipak prošao Vukovar. U tih je deset godina ostao bez više od petine svojih stanovnika (20,63 %), ili točnije njih 5884. S 28.515 iz 2010. godine pao je na 22.631 stanovnika. Među deset hrvatskih gradova s najporaznijom statistikom u tom pogledu, uz već spomenuti Osijek, još su Požega, Slavonski Brod i Đakovo. Od županija je u ukupnim brojkama uvjerljivo najlošija Sisačko-moslavačka, gdje su i gradovi također pretrpjeli velike gubitke, od većih posebice Petrinja (druga najlošija iza Vukovara), a bez više od 10 posto stanovnika ostali su i Sisak i Kutina. Tu su i gradići koji su hrvatski rekorderi po postotku depopulacije - Glina i Hrvatska Kostajnica, koji imaju čak trećinu stanovnika manje. Daleko od njih nije ni Knin, koji je ostao bez gotovo trećine svojih stanovnika.
Suprotan primjer su oni hrvatski gradovi koji su u tom razdoblju zabilježili rast broja stanovnika, a takvih je u spomenutih deset godina, od ukupno 128, bilo 30. Naravno, brojčano najveći rast ima Zagreb, koji je zabilježio čak 21.809 stanovnika više prošle godine nego što je bio slučaj 2008. godine, a slijede ga Solin, koji je u plusu za 3207 stanovnika, Kaštela za 3113, Dubrovnik 1764 i Dugo Selo 1458. Kada pogledamo relativni rast (postotak u odnosu na broj stanovnika), tada prednjači Solin s gotovo 14 posto stanovnika više, a s više od 10 posto su još Krk, Supetar i Novalja, sve otočni gradovi. I.Bošnjak