U nešto više od tri deseteljaća, točnije od 1987., kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani održana je u Osijeku točno 30 puta. Prigodnom izložbom autorice Martine Petranović manifestacija, čiji je ponosni utemeljiteli HNK, a suutemeljitelji Filozofski fakultet, ZAvod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU/Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, i otvorena. Uslijedilo je gostovanje Gala teatra s dramom Milana Begovića Bez trećega (autorski rad Matije Prskalo i Mladena Vulića) te Krležina Saloma. Rekvijem za mladog umjetnika projekt Selme Mehić i Maje Đurinović.

- Kada se pokreću ovakve manifestacije, nikada se ne misli na desetljeća trajanja, nego na neki ciklus i da se neke teme obrade, no najljepše u manifestacijama kakva su i Krležini dani, njihovo je neprekidno pomlađivanje. Neprekidno dolaze mladi ljudi i mislim da je to i jedna od najvažnijih zadaća ovakvih simpozija, a ovo je jedini izrazito teatrološki simpozij u Hrvatslpj - istaknuo je o. d. predsjednika Odbora, akademik Boris Senker, dodavši kako postoje i Dani hrvarskoga kazališta, koji su i nešto stariji od Krležnihih dana, no posvećeni su i književnosti i kulturi, a kazalište je tek jedna od tema. Na osječkom su skupu kazalište i dramska književnost središnje teme pa je za struku, teatrologiju i sve koji se kazalištem bave, dodaje prof. Senker, uistinu važno da ovakvi dani opstanu i da se o njima govori.


- Kroz protekla je tri desetljeća bila praksa da dolaze i strani kroatisti i teatrolozi i da govore o recepciji hrvatske drame i hrvatskoga kazališta u bliskim nam zemljama. Posebno su stalni iz Poljske, pa mi je žao što ove godine nema nikoga od njih. Poljaci su vrlo zainteresirani za hrvatsko kazalište i dolaze sa svojim temama. Tu su, dakako, i sudionici iz Mađarske, Srbije, BiH, Slovenije. No, ove smo se godine usredotočili na to da sami govorimo o tih 30 godina, o ljudima su obilježili te Dane i koji su dali najveći prinos, posebice je važno da se spomenemo djelovanja trojice utemeljitelja, Branka Hećimovića, Stanislava Marijanovića i Zvonimira Ivkovića. Bilo nam je ključno da se njima, ali i o Darku Gašparoviću, Nedjeljku Fabriju, Branimiru Donatu, ljudima koji su također na mnogim Danima sudjelovali - dodaje akad. Senker, itekako zadovoljan upravo zbog pomlađivanja sudionika Krležinih dana, što je konstanta u sva tri desetljeća.


- Dobar je dio sudionika koji su na početku svojih znanstvenih karijera, oni su u statusu znanstvenih asistenata, potom docenata i izvanrednih profesora, a dolaze iz Zagreba, Splita, Zadra, Rijeke, a druga najvažnija činjenica jest da je veliki dio sudionika iz Osijeka, jer je on i sveučilišno i kazališno središte, što treba priznati i stoga mislim da Krležinim danima jest mjesto u Osijeku i da ovdje trebaju i ostati - ponosno se smješka o.d. predsjednika Odbora. Iako je riječ o važnoj obljetnici, monografiju nije realno za očekivati, upravo zbog nedostatka novca, no zbornik će dogodine ugledati svjetlo dana, kao i bibliografija zbornika i veća kronologija zbivanja.

- Treba osigurati novac, a o tom ne bih u obljetničkom rasploženju - uz smiješak je zaključio akademik Senker.


Ništa manje svečarski i svečano nije bilo na promocijama novih izdanja, među kojima je i knjiga Lucije Ljubić Od prijestupnice do umjetnice. Kazališne i društvene uloge hrvatskih glumica, koju je predstavio i Ivan Trojan:

- Autorica gradi rukopis koji uvelike nadilazi interes "elitne", hermetične teatrološke zajednice iako diskurs uslijed visokoobrazovanog, iznimno profesionalnog u smislu praćenja zahtjevnosti struke, u pojedinim segmentima udžbenika očekuje upućenog čitatelja.