Novosti
KRUNOSLAV DUGALIĆ RAVNATELJ HAPIH-A

Glavni cilj nam je da ne budemo birokrati nego - potpora poljoprivredi
Objavljeno 7. prosinca, 2019.
Naši poljoprivredni proizvođači moraju pronaći interes zajedničkog nastupa na tržištu, ili će izgubiti utrku

Na čelu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, najveće državne agencije koja prema broju zaposlenih i opsegu poslova te djelokrugu centara znatno premašuje većinu domaćih ministarstava, od njezina je osnutka Osječanin doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić.


Prije toga Dugalić je obnašao dužnost ravnatelja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a punih osam godina bio je i predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek. U ožujku 2018. godine stekao je znanstveno-nastavno zvanje docenta, a tijekom bogate stručne i znanstvene karijere usavršavao se na talijanskom Institute Agronomico Mediterraneo te sudjelovao na brojnim međunarodnim i nacionalnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavio je i deset znanstvenih radova prve i treće skupine te 15 znanstvenih radova druge skupine. Predsjednik je Nadzornog odbora Klaster slavonska jabuka i organizacijskog odbora znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem te dopredsjednik Hrvatskog agronomskog društva, kao i član brojnih povjerenstava Ministarstva poljoprivrede.

Nije bilo otpora


Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu počela je s radom početkom ove godine okupivši veliki broj agencija koje su do tada djelovale samostalno. Prošlo je gotovo godinu dana, pokazuje li se dobrom ta ideja i koji su prvi učinci?


- Sukladno odluci Vlade iz kolovoza 2018. godine o ukidanju i racionalizaciji broja agencija, dogodilo se da je u resoru Ministarstva poljoprivrede došlo do pripajanja Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS) dvije agencije - Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) i Hrvatske agencije za hranu (HAH). Prošle godine već je u resoru Ministarstva poljoprivrede ugašena i Agencija za poljoprivredno zemljište i dio koji se odnosi na upravno-pravne poslove prešao je u Ministarstvo, a terenski dio je prešao u HCPHS. S 1. siječnja pridružuju se i HAH i veliki dio HPA-a te sada tvore Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavna je intencija bila da posao koji je naslonjen na naš poljoprivredni sektor i posao koji se terenski obavlja zapravo prijeđe u ruke agencije kao provedbeno i kontrolno tijelo Ministarstva poljoprivrede. S početkom godine zapravo smo preuzeli i sve urede HPA-a, kao i kompletni terenski posao i dobar dio poslova HPA-a. S današnjim danom možemo reći da je u HAPIH-u čak 90 posto djelatnosti koji su bili u HPA-u i 100 posto iz HAH-a.

U kakvom su stanju bile agencije koje ste preuzeli, je li bilo otpora i nezadovoljstva među zaposlenima?


- Ne bih rekao da je bilo otpora, prije bih rekao da kada idete u određene promjene postoji izvjestan strah i s pozicije djelatnika koji idu u novu instituciju, ali isto tako veću bojazan primjećivali smo među našim poljoprivrednim proizvođačima. Što će se dogoditi s uslugama koje su pružale dosadašnje agencije, prije svih HPA. Naime, u sektoru stočarstva HPA je na dnevnoj razini bio prisutan na svim farmama. Stočari su se pribojavali da će im se sustav, koji je funkcionirao i bio efikasan, stvaranjem velike agencije birokratizirati, a usluga postati lošija. To bi za njih značilo iznimne probleme u smislu funkcioniranja sustava. Dio proizvođača iz segmenta biljne proizvodnje isto se tako pribojavao zbog promjene dokumenata, obrazaca... U cijeloj priči oko reorganizacije krajem prošle godine postavili smo si jasan cilj, a prvo je bilo da naši korisnici usluga ne primijete ovu reorganizaciju i da usluge u najmanju ruku ostanu na istoj razini koju su do tada dobivali. Nakon 11 mjeseci HAPIH-a usuđujem se reći da smo u tome i uspjeli, a podatak da smo već 3. siječnja izdavali dokumente za izvoz sjemena, samo dokazuje koliko smo se zapravo kvalitetno pripremili i od prvog dana bili spremni odgovoriti zahtjevima poljoprivrednog sektora. Ciljeve smo u tom dijelu ostvarili i tu smo zadovoljni.

Bilo je kritika na račun stvaranja ovako velike agencije?


- Cilj nam je da ne budemo birokratska agencija, nego nastojimo biti učinkovita i snažna podrška poljoprivrednom sektoru. Niste čuli ni jednog mljekara da mu je kasnila isplata za mlijeko. Bez naše analize nema isplate za mlijeko, nitko nije čekao na označavanje životinja, nitko ne čeka na certificiranje sjemena, nitko ne čeka za rješenje o vinu, ne čeka se za registraciju sredstava za zaštitu bilja, sve je u rokovima. Imali smo situaciju da smo potkapacitirani, ali uspjeli smo napraviti određene reorganizacije. Ove smo godine preuzeli posao ocjenjivanja aktivnih tvari za cijelu Europsku uniju, jer smo zadovoljili sve potrebne uvjete i dobili povjerenje Europske komisije da radimo taj posao u postupku zaštite sredstava na razini EU-a. Hrvatska to nije imala nikada, a od ove godine dobili smo mogućnost da to radimo za područje cjelokupne Unije. Tri smo godine educirali naše ljude s Englezima da bismo ih osposobili za taj posao.

Konkretno, što to sve znači za naše proizvođače, ratare, stočare...?


- Sve usluge koje su naši korisnici imali prije, dobivaju i dalje. Naši stočari više ne plaćaju naknade za usluge koje su plaćali prijašnjih godina, isto tako i vinari. Korisnici vide jedan sustav koji je vrlo koristan i vrlo brz te da imaju bolju, bržu i jeftiniju uslugu. Ne samo da smo ukinuli naplatu nekih usluga, nego smo i smanjili cijenu usluga i u drugim sektorima. Imate situaciju da smo smanjili cijenu priznavanja novih sorata za 20 posto. Time smo desetogodišnji trend smanjenja prijavljivanja sorata zaustavili i krenuli u pozitivnom smjeru. To su ti učinci koje želimo raditi i u drugim sektorima. Naši proizvođači vina izdavanje rješenja za puštanje vina u promet do prije dvije godine čekali su dva mjeseca, danas čekaju osam do deset dana. Ne samo to, nego smo im uveli i digitalizaciju poslovnog procesa. Danas svaki vinar ima mogućnost da na svom tabletu, računalu, mobitelu ili smartfonu ima svoju šifru s kojom dođe na naš e-zavod i vidi tijek svog upravnog postupka. On ne mora čekati danas rješenje da bi znao koliki mu je alkohol, da bi mogao tiskati etikete. Vidi to u nekoliko dana, točno prati što se događa s njegovim zahtjevom. Nama se podaci ažuriraju svaki dan poslije ponoći, imate update u roku od 24 sata i rješenje gotovo u roku osam do deset dana. U trenutcima kada je bila najveća sezona čekali su 14 do 18 dana, što je daleko od onih 60 dana, koliko su čekali prije dvije godine. S istim brojem ljudi za 20 posto povećano je izdavanje rješenja.

Kako sve to usklađujete s europskim standardima i propisima?


- Agencija se na dnevnoj razini usklađuje i prati sve ono što se događa na europskoj razini, naši su djelatnici članovi brojnih međunarodnih asocijacija i povjerenstava. Nacionalna smo kontakt-točka Europske agencije za sigurnost hrane, a preko Ministarstva poljoprivrede uključeni smo u sve procese i aktivnosti koje se odvijaju na razini Europske komisije, mi smo tu up-to-date i naši stručnjaci na tjednoj razini sudjeluju u različitim edukacijama. Nema tjedna da netko od djelatnika HAPIH-a nije na određenom usavršavanju u području djelatnosti koje organizira EK... Naši djelatnici ni u jednom pogledu ne zaostaju za kolegama na području Europske unije.

Ovo je jedina agencija čije je sjedište u Osijeku, što to znači za ovaj grad, njegove stanovnike i sve one koji se bave poljoprivredom u Slavoniji i Baranji?


- Odluka jest politička, na tragu političkih ciljeva koje je Vlada postavila početkom mandata, gdje je jedan bio i decentralizacija. Jedna tako velika agencija koja danas broji više od 415 ljudi, i koja u stručnom dijelu kontrolira kompletni sektor poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj, iz Zagreba je došla u Osijek. Mislim da je time poslana i jasna poruka gdje se Slavoniji daje značaj u dijelu poljoprivrede i hrane kakvu je ona od pamtivijeka i imala. Od sve 52 agencije koje su prolazile u sustavu reorganizacije mogu reći da je upravo ova agencija bila, s obzirom na veličinu i broj javnih ovlasti te s obzirom na zadaće koje ima, jedna od najvećih po volumenu posla, bilo prema broju ljudi i značaju za naš poljoprivredni sektor. Samim tim postavljala je i visok rizik, i stoga joj se trebalo vrlo ozbiljno pristupiti da ne bi došlo do kolapsa sustava. To se nije dogodilo, odradilo se dobro, iako je zahtjevnost vrlo velika. Preuzeli smo više od 300 zakonskih i podzakonskih propisa koji definiraju rad HAPIH-a, i to uspješno implementirali u sustav. HPA je samo 2018. godine imao više od 70 tisuća faktura.

Komparativna prednost


Što tu može učiniti HAPIH?


- Jedan od noviteta koji ćemo u rad HAPIH-a uvesti i na čemu intenzivno radimo jest preuzimanje neobveznog nacionalnog sustava označavanja sljedivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Oznake kao što su Med hrvatskih pčelinjaka, Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi te Kruh i Brašno hrvatskih polja, kao i proširenje oznaka na sektor voća, povrća i ulja, bit će u sustavu HAPIH-a i želimo to što više promovirati. Želimo da naš proizvod bude vidljivo i jasno označen. Treba dati pravo izbora potrošaču, a sigurni smo, zbog svih elemenata praćenja koje imamo da na hrvatskom tržištu postoji velika osviještenost hrvatskog potrošača za potražnjom domaćih proizvoda. Diže vam se prodaja na kućnom pragu, i sigurno je da veliki broj građana želi proizvode nastale na OPG-ovima. Hrvatske proizvode, smatramo, treba pozicionirati na isti onakav način kako su i druge države pozicionirale vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Situacija je bitno drugačija od vremena kada nam je cijena bila isključivi element kupnje. Takve promjene trebaju se dogoditi i u drugim sektorima - turizmu i ugostiteljstvu. Turizam generira akumulaciju koja može pratiti nabavu hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, međutim, i naši proizvođači moraju stvoriti pretpostavke za tako nešto. Naši proizvođači su razjedinjeni te usprkos izdašnim potporama za proizvođačke organizacije koje su na raspolaganju kroz program ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, nisu organizirani po uzoru na druge europske države u proizvođačke organizacije, kooperative. Koliko god različiti bili naši proizvođači moraju pronaći interes zajedničkog nastupa na tržištu, moraju doći do standardizacije kvalitete, do povećanja volumena i zajedničkog marketinškog pristupa. Ne budu li kroz ove tri točke realizirali svoje ciljeve, nažalost, izgubit će ovu utrku koliko god bila zainteresiranost potrošača, trgovaca te turizma i ugostiteljstva, ali ako im ne osiguravate input, dovedeni su u pat-poziciju.

Kakvu hranu preferiramo u Slavoniji i Baranji, i kakve su nam prehrambene navike?


- Uvijek postoje određeni trendovi. Bili smo svjedoci čak i vremena, prije ne tako mnogo godina, kada se u javnosti govorilo da hrvatski poljoprivredni prehrambeni proizvod zaostaje kvalitetom za europskim proizvodom. Međutim, kada gledamo, Hrvatska je u velikoj mjeri i turistička zemlja, i kada vam netko spominje Republiku Hrvatsku, onda je ona uz nogomet uvijek dobro pozicionirana i s gledišta gastronomije i s gledišta kvalitete poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Rijetko ćete se susresti da je netko iz Hrvatske otišao, a da nije pohvalio hrvatsku gastronomsku ponudu. Drago mi je da su vremena o kojima se vrlo pejorativno govorilo o hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji i proizvođaču iza nas. I to je ono što je naša komparativna prednost.

Što se tiče prehrambenih navika, kako je Hrvatska sama po sebi heterogena, različite su iz kraja u kraj. Mi imamo i nacionalni projekt koji financira Europska agencija za sigurnost hrane, o praćenju prehrambenih navika djece, a koji je u tijeku od 2016. godine, ali isto tako od 2018. godine pratimo i prehrambene navike odraslih. Ono što Slavoniju i Baranju razlikuje od ostatka Hrvatske jest to da favoriziramo bijelo brašno u odnosu na polubijelo, koje je traženije u svim ostalim regijama. Slavonija je vodeća prema potrošnji svinjskog mesa, a na samom smo začelju ako govorimo o količinama potrošnje maslinova ulja i ribe. Što se tiče same potrošnje voća, tu smo u razini s ostatkom Hrvatske. Kad govorimo o prehrambenim navikama, jedan od značajnih elemenata je i tradicija koja se veže i na način života u prijašnjim vremenima.


Tomislav Prusina
PRATIMO SVE U VEZI SA SIGURNOSTI HRANE NA RAZINI CIJELE UNIJE
Jedna je od zadaća Centra za sigurnost hrane i sudjelovanje u Nacionalnom sustavu brzog uzbunjivanja u koji je, osim Centra za sigurnost hrane, uključen i Centar za zaštitu bilja, vezano uz segment pesticida. RASFF sustav je, možemo reći, konkretan, vidljiv rezultat europske integracije gdje brza razmjena informacija o rizicima koji se pojavljuju u hrani omogućuje istovremenu i jedinstvenu reakciju svih zemalja. Mi, kao i ostale institucije uključene u nacionalni RASFF, imamo dežurstva - 24 sata sedam dana u tjednu - i pratimo sve što se događa u vezi sa sigurnosti hrane na području cijele Europske unije. Ako se pokaže potreba mi na inicijativu nacionalne kontakt-točke Ministarstva poljoprivrede reagiramo s inicijalnom procjenom rizika koju HAPIH izrađuje u roku od maksimalno tri sata, a obavijest o povlačenju proizvoda bez odgode objavljujemo na našoj web-stranici i obavještavamo medije, dakle i nedjeljom, i blagdanom... HAPIH iznimno brine o sigurnosti hrane naših građana, mi također objedinjavamo sve službene kontrole hrane koje se provode u Hrvatskoj, njih konfrontiramo s rezultatima koje dobivamo iz zemalja EU-a, i na temelju toga radimo procjene rizika. Agencija ima iznimno značajnu ulogu u sigurnosti hrane u Hrvatskoj.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana