- U umjetnosti i u ljubavi sve je moguće, pa sam si dopustio uzeti ovakav naslov za svoju knjigu, iza kojega se krije sve ono što sam do sada radio i sve ono što mislim raditi. Jako sam sretan što se dogodila ova monografija jer knjiga, ipak, zabilježi vaše postojanje i vaš rad. Zasigurno fotografija ne može prenijeti skulpturu u cijelosti, ali ja imam tu sreću da su moje skulpture, možda zbog svoje oblosti, boje ili karaktera, dovoljno fotogenične, kao i da sam imao dobre fotografe. Ovim putem apelirao bih da bi se kod nas trebale raditi javne i slobodne umjetničke interpretacije. Ne spomenici, ne povijest i politika, ne slavne ličnosti, nego zdrava likovna rješenja koja će uljepšavati naše gradove, što je uostalom i kompatibilno s našim turističkim ambicijama - istaknuo je Denis Kraškovič, kipar čija je najpoznatija skulptura ona plavog kita postavljena na zagrebačkom Jarunu. Spomenuta monografija Sve je moguće u srijedu je predstavljena u salonu Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.


Tekst monografije koja na 240 stranica s čak 724 fotografije prikazuje više od tri desetljeća dosadašnjega Kraškovičeva rada napisala je povjesničarka umjetnosti Jerica Ziherl, grafički oblikovatelj je Igor Kuduz, a izdavač je zagrebački Skaner studio.


Uz autora mnogih javnih skulptura koji se osim kiparstvom bavi i slikarstvom, grafikom, crtežom i videom, u predstavljanju knjige sudjelovali su povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Enes Quien, vlasnik Skaner studija Dragi Savićević, dekanica AUKOS-a Helena Sablić Tomić i fotograf Darko Bavoljak.


Enes Quien istaknuo je kako je Kraškovič jedinstven umjetnik kojega ne treba svrstavati u razne struje.


- U naše suvremeno kiparstvo uveo je humor, boju, ironiju, prirodu, animalizam... Prepoznatljiv je po svojim bilo poliesterskim, bilo drvenim javnim skulputrama, najviše po kitu, moržu i janjetu. Međutim, on je napravio i puno drugih stvari i kroz ovu knjigu promoviramo sav njegov polivalentni multimedijalni umjetnički rad - rekao je Quien.
Izdavač monografije Sve je moguće, Dragi Savićević, naglasio je kako je riječ o kompleksnom projektu kroz koji je zabilježen rad jednoga izuzetno važnoga likovnoga umjetnika, kao vrijeme i ostavština onoga što mi jesmo i što možemo ostaviti generacijama koje dolaze iza nas. D. Miklić