Čelnici NATO-a usvojili su u srijedu zajedničku izjavu u kojoj su ponovo potvrdili "trajne transatlantske veze", unatoč napetostima na 70. obljetnicu Saveza.

"Potvrđujemo trajne transatlantske veze između Europe i Sjeverne Amerike... i naše svečano obećanje zapisano u članku 5 Washingtonskog ugovora, da će se napad na jednu saveznicu smatrati napadom na sve nas", piše u završnoj izjavi. "Da bismo ostali sigurni, u budućnost moramo gledati zajednički", istaknuli su čelnici 29 zemalja članica NATO-a. Uz to kažu da su svjesni "izazova" koje čine Kina i Rusija i pozivaju da se poduzmu "oštrije akcije" protiv terorizma. U trosatnim razgovorima u Londonu riješili su nesuglasice s Turskom, koja je blokirala obrambene planove NATO-a na Baltiku. Na samitu su odobreni novi obrambeni planovi za Poljsku i za baltičke države, objavio je glavni tajnik Jens Stoltenberg, nakon što je Turska zaprijetila da će ih blokirati ako saveznici ne pristanu da se kurdske snage na sjeveru Sirije proglase terorističkima. Stoltenberg nije objasnio kako je prevladan spor s Ankarom. "Dobro je poznato da postoje razlike između članica o tome kako tretirati YPG", rekao je Stoltenberg misleći na kurdsku skupinu na sjeveroistoku Sirije koja se zajedno sa zapadnim saveznicima borila protiv Islamske države.


Predsjednik Litve je poslije izjavio da turski predsjednik Tayyip Erdogan nije imao nikakvih uvjeta za prihvaćanje obrambenih planova. "Nitko ništa nije tražio. Predsjedniku Erdoganu svi smo zahvalili na solidarnosti", rekao je Gitanas Nauseda novinarima nakon sastanka Erdogana s čelnicima Poljske i baltičkih zemalja.


NATO povećava borbenu spremnost i ulaže dodatnih 400 milijardi dolara do 2024. Stoltenberg je također rekao da je NATO ispunio obećanje vezano uz inicijativu prema kojoj bi kopnene, zračne i pomorske snage brže odgovarale na prijetnje.

"Mogu objaviti da smo ispunili ono što smo obećali u vezi s Inicijativom o pripravnosti NATO-a", izjavio je Stoltenberg, dodavši da su se saveznici obvezali da će u roku od 30 dana NATO-u osigurati 30 bataljuna, 30 zračnih eskadrila i 30 borbenih brodova. Pohvalio je povećanje vojnih proračuna europskih saveznika i Kanade. "NATO je najuspješniji savez u povijesti jer smo se mijenjali kako se svijet mijenjao." Iznio je podatak prema kojem su te države od 2016. povećale izdvajanje za obranu za 130 milijardi dolara i da će taj iznos do 2014. narasti na 400 milijardi dolara. Američki predsjednik Donald Trump je često i oštro kritizirao članice, osobito Njemačku, da nedovoljno plaćaju troškove zajedničke obrane.


Nakon rasprave koju je izazvala Macronova izjava o "moždanoj smrti" NATO-a, čelnici zemalja članica dogovorili su se da se izradi "relevantna ekspertiza i osnaži politička dimenzija NATO-a, uključujući konzultacije".


Premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije nakon završetka sastanka govorio je o najavi ukidanja viza za hrvatske građane pri ulasku u SAD te temama o kojima se govorilo na sastanku u srijedu. "Jedina smo zemlja koja može dati svoju ocjenu iz tri perspektive, sjećamo se kako je biti nečlanica NATO-a, a biti žrtva agresije i napada, Hrvatska ima to iskustvo, to nema nitko drugi u toj mjeri kao mi. Kad to čuju kolege, i oni osvijeste što znači savez, sigurnost. EU je NATO-u glavni partner u promicanju mira i stabilnosti, ne samo na transatlanstkom području nego i na drugim kriznim žarištima. Razvijanjem obrambene politike Europe treba ojačati europsku dimenziju NATO saveza", kazao je Andrej Plenković. Komentirao je kako su prošli sastanci. "Imali smo formalne sastanke s predsjednicima Crne Gore i Makedonije. Gotovo tri sata imali smo priliku biti zajedno, razgovarali smo o bilateralnim odnosima i odnosima unutar NATO-a. Ono što je bilo pisano u svjetskim medijima gotovo nije bilo zrcaljeno u raspravi, ona je bila mirna i konsenzualna, te je išla u dobrom smjeru značaja Saveza i brige jednih za druge. U svakoj obitelji kao što je NATO ima pitanja oko kojih postoje različita stajališta. Donald Trump već tri godine na dnevni red stavlja točku povećanja izdvajanja za NATO. Rasprave koje djeluju ekstrapolemično su dobre i one će odrediti smjer Saveza pred nama. Bez obzira na stajališta, NATO je čvrst", kazao je Plenković. Dodao je i kako oko kupnje aviona nema nikakvog dogovora sa SAD-om. "Nema dogovora, da ima, ne bi bilo procedure uključivanja u pozive drugih zemalja. Ide se na nove iskorake u zrakoplovstvu", kazao je hrvatski premijer.

Američki veleposlanik Robert Kohorst kaže da bi se između SAD-a i Hrvatske za godinu dana trebao ukinuti vizni režim.


“Kontinuirano radimo na tome da se u sustavu postupka odbijenih zahtjeva spustimo na onu razinu koja je dovoljna za ukidanje vize. Nama bi to bilo dobro zbog gospodarskih odnosa i postoji jasan plan i vlade SAD-a i Hrvatske da u idućih 11 mjeseci napravimo maksimalne napore kako bismo krajem 2020. mogli doći u poziciju da jedna temeljita evaluacija SAD-a omogući Hrvatskoj ukidanje viza. Postotak odbijenih zahtjeva za vizu ne smije prelaziti tri posto, sve preko ne omogućava ukidanje viza. Smatramo da Hrvatska nije nikakva prijetnja emigracijskog vala k SAD-u”, kazao je premijer Plenković.
Mađarski ministar vanjskih poslova rekao je na samitu da će Mađarska blokirati ukrajinsko članstvo u NATO-u dok Kijev etničkim Mađarima ne vrati prava koja su imali prije no što je zakon o jeziku manjinama ograničio pristup edukaciji na njihovim materinskim jezicima. Mađarska se sukobila s Ukrajinom zbog ograničenja prava za oko 150.000 etničkih Mađara da koriste svoj materinski jezik, pogotovo u obrazovanju, nakon što je Ukrajina 2017. donijela zakon o ograničenju uporabe manjinskih jezika.


"Ne tražimo dodatna prava za Mađare u Transkarpatiji, nego samo ona prava koja su imali prije", rekao je Peter Szijjarto.