Ekonomija
NAKON PET GODINA ISPOD 18 POSTO

Smanjio se udio radnika zaposlenih na određeno
Objavljeno 2. prosinca, 2019.
Polovinom ove godine 57.000 privremenih ugovora manje nego 2016. godine

Četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj radi na određeno vrijeme, preko agencija, vaučera ili neki drugi oblik prekarnog rada, a oko 90 posto novozaposlenih je zaposleno upravo na ovakav način.

U rujnu ove godine 403 tisuće osoba imale su, prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovisnko osiguranje, ugovore na određeno, odnosno svaki četvrti radnik prijavljen na mirovinsko osiguranje ima takav ugovor. No neki pozitivni pomaci za zaposlene ipak se događaju, premda još vrlo sporo.

Eurostat je nedavno objavio da se privremena zaposlenost u Hrvatskoj prvi put nakon pet godina spustila ispod 18 posto te je u drugom ovogodišnjem kvartalu bila 17,6 posto. U proteklih 17 godina privremena zaposlenost u Hrvatskoj kretala se između 11 i 23 posto svih ukupno zaposlenih, no sada je na snazi taj trend smanjenja.

Unatoč tome, Hrvatska je i sada znatno iznad europskog prosjeka jer privremena zaposlenost u Europskoj uniji iznosi 13,6 posto ukupne zaposlenosti te se u posljednjih 17 godina povećala samo za jedan postotak. Eurostat također navodi da je na privremeni ugovor o radu u drugom ovogodišnjem tromjesečju radilo 255 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj. To je 57 tisuća manje nego sredinom 2016. godine kad je privremene ugovore imalo 312 tisuća radnika.

Nestabilno okruženje
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP-u) smatraju da je za općenito velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme zaslužno i nestabilno poslovno okruženje.

- Poslodavcima je teško dugoročno planirati projekte koji bi uključivali i zadržavanje radne snage na duže razdoblje. Da su tu fiskalne olakšice puno veće, pogotovo za mlade, i da se stimulira ta vrsta zapošljavanja na neodređeno vrijeme, pogotovo kod mladih, mislim da bi postotak bio i puno niži – kaže Ivan Sarić, pravni savjetnik HUP-a Regionalni ured Osijek, i dodaje kako rad na određeno vrijeme jednako štiti radnika kao i kod zaposlenih na neodređeno vrijeme.

Sarić smatra da zapošljavanje umirovljenika ima isti status, međutim problem zapošljavanja tih umirovljenika koji rade pola radnog vremena je rješenje bolovanja koje u cijelosti ide na trošak poslodavca. Zašto bi to išlo na račun poslodavaca ako država stimulira i potiče takvo zapošljavanje, pita se Sarić držeći kako ipak pretjerano ne zaostajemo za Europskom unijom, a rješenje vidi u poticajnim mjerama kojima bi se umanjio trošak poslodavcu prilikom zapošljavanja mladih osoba.

Državni poticaji
Prema istim izvorima, polovina svih zaposlenih mladih do 24 godine u Hrvatskoj radi na privremeni ugovor (58 tisuća) dok je među zaposlenima koji imaju od 55 do 64 godine privremeno zaposlenih osam posto ili 17 tisuća radnika. Državni poticaji, odnosno petogodišnja olakšica na plaćanje doprinosa za svakog stalno zaposlenog radnika mlađeg od 30 godina, jedan su od razloga smanjenja broja privremenih ugovora. Prema najnovijim podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ta se olakšica krajem rujna 2019. godine koristila za 125 tisuća zaposlenih radnika, od kojih je 13.750 mladih ljudi koji su prvi put stupili u radni odnos. Svi ostali prošli su svoje razdoblje prekarnog rada i višegodišnjeg produljenja ugovora na određeno vrijeme zaključenih na nekoliko mjeseci.

Prema Zakonu o radu, radnik kod istog poslodavca ne može uzastopno sklapati ugovore na određeno vrijeme duže od tri godine, a za sklapanje prvog ugovora o radu ne ograničava se njegovo trajanje. Međutim, u Zakonu stoji kako ukupno neprekinuto trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti duže od tri godine. Na određeno se vrijeme uglavnom zapošljava u realnom sektoru, a daleko je to manje slučaj u javnom sektoru. Uglavnom su to uslužne djelatnosti, od sektora trgovine, turizma, zaštitari... odnosno svi sektori gdje je izrabljivanje radnika i kršenje njihovih prava najviše zabilježeno. Poslodavci smatraju da zapošljavanje na određeno vrijeme njima daje fleksibilniju mogućnost otpuštanja. Istovremeno, i nadalje tvrde da se radnika na neodređeno vrijeme ne može otpustiti i da je to komplicirani postupak.

Tomislav Prusina
Poticati sklapanje kolektivnih ugovora
- Uz loše uvjete rada, i male plaće definitivno dnevno utječu na odluku radnika da odlaze iz Hrvatske u neke druge zemlje gdje je takav rad drukčije određen. Država bi trebala prihvatiti činjenicu da se prije svega zakonskim odredbama ne može uređivati sve. Treba poticati sklapanje kolektivnih ugovora. Sve zemlje u koje naši radnici odlaze imaju visoku razinu sklapanja kolektivnih ugovora i uređivanje radnih odnosa kolektivnim ugovorima. Socijalni dijalog jedini je način da se problemi rješavaju. Vlada RH može puno više učiniti da potiče sustav kolektivnog pregovaranja i rješavanja ovakvih odnosa između radnika i poslodavaca kolektivnim ugovorima - kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VALAMAR RIVIERA ODUPIRE SE KRIZI

Stabilizirali poslovanje i očuvali radna mjesta

2

SVE BOLJI REZULTATI U TURIZMU

Nautika dosegnula 75 posto lanjskih dolazaka

3

RAST BROJA DOLAZAKA I NOĆENJA

Jadran sve privlačniji i turistima iz Poljske