Objavljeno 2. prosinca, 2019.
Konferencija COP25 od 2. do 13. prosinca u Madridu trebala bi dati zamah za spas planeta uoči godine u kojoj države trebaju iznijeti ambicioznije klimatske ciljeve te u jeku prosvjeda mladih aktivista i znanstvenih upozorenja da je krajnji čas za akciju.
Pregovarači iz 200 zemalja okupljaju se u ponedjeljak u Madridu na UN-ovu samitu o klimi kako bi uskladili pravila kojima će postići dogovoreni cilj o smanjenju globalnog zatopljenja prema odredbama Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine. Dvotjedna konferencija COP25 događa se u vrijeme objave brojnih znanstvenih radova koji potvrđuju da je krajnji trenutak za akciju, a brojne meteorološke katastrofe svjedoče da klimatske promjene nisu fikcija, nego stvarnost. Sve se to odigrava dok mladi ljudim diljem svijeta prosvjedima opominju starije da oni nisu vlasnici Zemlje, nego da su je posudili od budućih naraštaja.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je počeo proces povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma i taj američki potez "visi" nad skupom COP25, kazala je za agenciju dpa Sherri Goodman iz neprofitne organizacije Centar za klimu i sigurnost. S obzirom na američku odluku i preseljenje samita o klimi u Madrid, "prvi je i najvažniji cilj, neovisno o tehničkim pojedinostima, nastaviti pokazivati jedinstvo većine zemalja i predanost većine da bude dio procesa", rekla je Goodman.
Brojna znanstvena upozorenja počela su kada je UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) 2018. godine objavio povijesno izvješće u kojem je upozorio na užasne posljedice za planet ako se atmosfera bude zagrijala više od 1,5 Celzijevih stupnjeva. No prethodno ovoga tjedna UN je objavio izvješće u kojem kaže da države moraju utrostručiti aktualne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili će promašiti zacrtani cilj iz Pariškog sporazuma, da globalno zagrijavanje zadrže ispod 2 Celzijeva stupnja.
Zajednički vremenski okvir za provedbu nacionalnih obveza vjerojatno će biti u središtu samita COP25, kao jedno od neriješenih pitanja posljednjeg samita, na kojem su donesena pravila za provedbu Pariškog sporazuma. Drugo prijeporno pitanje o kojem će se raspravljati jest kako se države mogu koristiti sredstvima tržišnog gospodarstva za ispunjenje svojih ciljeva. Izaslanici na COP25 u Madridu trebaju se ozbiljno pozabaviti i financiranjem, što je već izazvalo prijepor, jer siromašne zemlje pogođene klimatskim promjenama traže da im se prizna pretrpljena šteta i zahtijevaju dugoročnu financijsku podršku.
I.Bošnjak/Hina
David Waskow
direktor Međunarodne inicijative za klimu
ODSKOČNA DASKA
Iduća godina doista je kritičan ispit da zemlje pokažu što su spremne učiniti kako bi postigle ciljeve Pariškog sporazuma, naglasio je David Waskow, direktor Međunarodne inicijative za klimu, za neprofitni institut World Resources Institute (WRI). "Zato se ovaj COP u mnogim aspektima smatra ključnim na tom putu, on je odskočna daska za ono što se treba dogoditi u 2020. godini", kaže Waskow. Do sada je 68 država, uključujući male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, naznačilo da je spremno povećati svoja obećanja iduće godine. Ali na njih otpada samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.
Većina velikih onečišćivača tek treba objaviti nove ciljeve za spas planeta od klimatskih promjena. "COP25 može ubrzati ta kretanja i pokazati da su države zapravo spremne provesti obećanja i može donijeti zaključke o rokovima za 2020. godinu, za obveze koje će provoditi države", istaknuo je David Waskow.