Stanovnici gradova žive duže ako stanuju u zelenijim četvrtima, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.

Blagodat stabala u gradovima odavna je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Znanstvenici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan velik adut - smanjuje rizike preuranjene smrti. "Više zelenila = više zdravlja. Ljudi zapravo žive duže ako su okruženi zelenim površinama", kaže Mark Nieuwenhuijsen, direktor Instituta za urbano planiranje, okoliš i zdravlje.Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam milijuna ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine te je najveća dosad provedena o toj temi, navode autori.

Koristili su se satelitskim snimkama da bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo stabla, travnjake i grmlja u krugu od 500 metara od domova stanovnika.

Razine vegetacije mjerene su sustavom vrijednosti vegetacijskog indeksa NDVI (normalized difference vegetation index).

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pritom su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih putova. Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health journal, zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španjolskoj do Pertha u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za 4 posto.

Znanstvenici se nisu posebno bavili specifičnim uzrocima, no Nieuwenhuijsen ističe da vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost.

"Moramo povećati zelene površine u mnogim gradovima... kako bi ljudi doista živjeli zdravijim životom", rekao je i dodao da je "lijep zeleni grad" onaj u kojemu vegetacija pokriva od 20 do 30 posto svake četvrti.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. i stoga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.

Medellin u Kolumbiji tako je posadio tisuće stabala kako bi oblikovao "zelene koridore" duž glavnih prometnica, a Melbourne u Australiji nastoji udvostručiti zelene kupole (koje čine krošnje drveća) na 40 posto do 2040. godine.

Regina Vetter, direktorica portala C40’s “Cool Cities Network” (Mreža rashlađenih gradova) ističe i druge blagodati zelenila u gradu. “Drveće, livade, zelene površine pripremaju naše gradove za posljedice globalne promjene klime. Smanjuju opasnost od poplava, snižavaju temperature i poboljšavaju kakvoću zraka.”