Sindikati obrazovanja najavili su da će rezultate izjašnjavanja članstva o Vladinoj ponudi objaviti u petak na konferenciji za novinare, u 11 sati, a dotle se nastavlja štrajk u osnovnim i srednjim školama. Međutim, prema neslužbenim podatcima koje je u četvrtak objavila mreža Nastavnici organizirano, više od 90 posto prosvjetnih radnika ponudu Vlade su odbili. Stranica prikuplja podatke triju sindikata obrazovanja - Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata Preporod.

Premijer Andrej Plenković nije u četvrtak izravno odgovorio hoće li Vlada tražiti zabranu štrajka, nego će pričekati informaciju sindikalnih čelnika o izjašnjavanju prosvjetnih radnika o ponudi Vlade. Plenković je novinarima u Osijeku rekao kako su, nakon dosadašnjeg tijeka štrajka, roditelji jako frustrirani, a prema broju poruka koje u Vladi zaprimaju "sada već i ekstremno ljuti".

"Tu više ne možemo govoriti o solidariziranju i simpatiji, imamo ljude koji sada imaju problem kuda s djecom toliko dugo", ustvrdio je Plenković, dodavši kako je štrajk ušao "u fazu iracionalnog".

U četvrtak je bio 34. dan štrajka sindikata obrazovanja, učenici su dosad izgubili 14 dana nastave. Posebna kampanja vodi se na društvenim mrežama na kojima je objavljen niz fotografija učitelja i nastavnika koji odbijaju Vladinu ponudu.

Vlada je, podsjetimo, ponudila obrazovnim sindikatima povećanje plaća u 2020. za ukupno 10,4 posto, ali nije prihvatila njihov zahtjev za povećanjem koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto. Prema neslužbenim izračunima, s tom ponudom Vlade plaća nastavnika ili učitelja koji sada, primjerice, prima 7291 kunu neto (kolika je prosječna plaća nastavnika u Hrvatskoj), rasla bi do kraja 2020. na 8135 kuna.

Unatoč toj ponudi i pozivima na razum sve je više pokazatelja kako štrajk više nije samo usmjeren na borbu za materijalna prava, nego i svojevrstan ad hoc društveni pokret za promjenu statusa prosvjetara u Hrvatskoj. Stoga se postavlja pitanje jesu li sindikalni čelnici izgubili kontrolu nad štrajkom, i mogu li ga zaustaviti, čak i da Vlada pristane na zahtjev za rastom koeficijenata.

Profesorica Ivana Valjak Ilić iz mreže Nastavnici organizirano, u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" u četvrtak je izjavila kako bi Vlada prosvjetarima, ako želi reformu", trebala povećati koeficijente, "a ako neće reformu, neka ostave koeficijente i neka ne nameću reformu". "Ne želimo dodatan posao za istu plaću, to nije u redu", rekla je ta profesorica.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je štrajk skliznuo u potpunu iracionalnost. Dogodilo se to, ocjenjuje, da su ljudi predugo zatvoreni u zbornicama i počinju gubiti kontakt s realnim životom. "Za konačne ocjene ipak treba pričekati petak i objavu rezultata. Bit će zanimljivo vidjeti postotak onih koji su za prekid, kao i onih koji su za nastavak štrajka. Strašno je žalosno koliko su argumenata u korist degradacije prosvjetne struke prosvjetari sami dali ovih dana, od parola kako imaju najmanji koeficijent, a najveći kvocijent, pa do izjava kako idu na trg biti inteligentni i dostojanstveni. To je jednako žalosno kao što je bilo i ono s tamburašima na Markovom trgu. To doista govori da se moramo zabrinuti nad tim kako se dopustila degradacija jedne važne profesije", kaže Gjenero. Podsjeća kako prosvjetari inzistiraju na povećanju koeficijenta, a "jasno je da se o koeficijentu ne može raspravljati socijalnim dijalogom". "Meni nije jasno zašto Vlada toliko dugo izbjegava pokrenuti postupak zabrane štrajka. Uvjeren sam da bi sudska odluka išla u korist Vlade, jer sindikat doista koristi nedopušteni oblik štrajka, pogotovo nakon što je prosvjetarima obećan veći socijalni paket nego što su ga sami prvotno tražili", zaključuje Gjenero.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja reagirao je na izjavu ministra financija Zdravka Marića kako javnim službama prijeti nedobivanje veće osnovice ako sindikati obrazovanja odbiju ponudu Vlade. "Nisu točne konstatacije kako javnim službama prijeti nedobivanje veće osnovice nastale nakon izjave ministra financija Marića o tome da se bez obrazovnih sindikata ne može potpisati dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru u javnim službama kojim bi osnovica plaće u 2020. rasla po principu 2 + 2 + 2 posto", stoji u priopćenju. Sindikat navodi kako je razlog tome da su državne službe potpisale dodatak svom Temeljnom kolektivnom ugovoru u kojem se jamče ista prava. "Ona će po principu spojenih posuda vrijediti i za zaposlenike u javnim službama. Osnovica plaće za državne službenike rast će u 2020., a samim time rast će i osnovica za javne službenike, jer se ne može rad iste vrijednosti kod istog poslodavca plaćati različito", navodi Sindikat.

Ministar Marić odbacio je tvrdnje kako je ucjenjivao sindikate obrazovanja, nego je iznosio činjenice da se bez većine ne može potpisati Temeljni kolektivni ugovor. "Nas se cijelo vrijeme optužuje za nedostatak dijaloga, a kad komuniciramo, napada nas se. Ono što je sastavni dio razgovora, komuniciramo javno, iznosimo samo činjenice, ne odgovaram na hipotetska pitanja. Mislim da svi osjećamo pritisak", ustvrdio je Marić. Kaže i da on neće burno reagirati, nego samo iznijeti činjenice, a to je da u ovom trenutku dodatak Kolektivnom ugovoru s državnim službenicima još nije potpisan. "Usto, prema člancima i odredbama, taj zakon spojenih posuda u jednom smjeru vrijedi, u drugom ne vrijedi. Članak 109. Kolektivnog ugovora za državne službenike kaže ‘ako se s javnim službenicima ugovore prava koja su veća od onih koja su ugovorena za državne, na njih se to primjenjuje‘, a u obrnutom smjeru takve odredbe nema“, pojasnio je. Upitan trebaju li zaposlenici u javnim službama strahovati da neće dobiti povećanje osnovice 6,12 posto, odgovorio je da se "Vlada vrlo vrlo jasno odredili članova sindikata. Smatra kako se u ovom slučaju otkrilo da "jako mnogo ljudi govori jako mnogo o sustavu plaća, a u načelu jako malo zna i o kolektivnom pregovaranju i tome što čini plaću, i kako se dogovaraju socijalni partneri".

Posebni premijerov savjetnik, akademik Zvonko Kusić, izjavio je na Hrvatskom radiju kako je obrazovni sektor desetljećima zanemarivan. Dodao je da su prosvjetari identificirali svoje dostojanstvo s koeficijentima. Pojasnio je da je ponuda Vlade premosnica dok se ne korigiraju koeficijenti. Rekao je da shvaćaju emocije koje su snažne kao i revolt učitelja, ali ne vidi gdje je problem "jer su dobili više nego što su tražili".