Prosvjetni radnici krenuli su u izjašnjavanje o Vladinoj ponudi koja bi omogućila kraj štrajka u školama.
Nudi im se rast osnovice i dodataka na plaću od ukupno 10,4 posto. Konačni rezultati referenduma trebali bi biti poznati u četvrtak, o čemu ovisi hoće li škole u petak nastaviti s radom. No, sve su naznake s terena zasad takve da će tu ponudu sindikati - odbiti. Štrajk u školama u četvrtak je ušao u 34. dan, a učenici osnovnih i srednjih škola propustili su 14 dana nastave. Prema najavi ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, propušteno će se morati nadoknaditi produljenjem školske godine i skraćivanjem praznika.

Podsjetimo, po završetku sedmosatnog sastanka, premijer Andrej Plenković u utorak navečer objavio je konačnu ponudu sindikatima obrazovanja - na njihove zahtjeve za povećanjem koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto ponudio je rast plaća od ukupno 10,4 posto. Povećanje bi se ostvarilo kroz rast osnovice putem Temeljnog kolektivnog ugovora za 6,12 posto za sve javne i državne službe i dodatke na plaću od 4, odnosno 5 posto, samo za zaposlene u obrazovanju, ako Vlada do 1. prosinca 2020. ne donese novu Uredbu o koeficijentima složenosti poslova. Sukladno tome, čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić pojasnio je što to znači u praksi. "Ono što je premijer izjavio, uredba će se donijeti u 2021. godini, dakle nakon izbora. Ako se donese 2021., onda je tih jedan posto 1. prosinca bezuvjetan", poručio je Ribić. Što u "prijevodu" znači da bi se zaključno s tim datumom plaća zaposlenika hrvatskih škola povećala za još jedan posto, ili ukupno za 11,4 posto, s tim što treba naglasiti da se povećanje odnosi na brutoplaću. Kako će točno za svakog pojedinca izgledati povećanje u netoiznosu, ovisi pak o nizu drugih osobnih detalja u svakoj pojedinačnoj plaći. No, ako je prosječna netoplaća učitelja oko 7100 kuna (kako je objavilo Ministarstvo), realno bi bilo očekivati da će se onima koji imaju približno toliku plaću, ako prihvate ponudu, u prosjeku netoplaća povećati za oko 700 kuna. Također, ako prihvate ponudu, učiteljima bi se platili svi dani provedeni u štrajku.


Ekonomski stručnjak Damir Novotny ističe kako bi se sindikati trebali brinuti za materijalna prava svojih članova. Ova ponuda Vlade u tom bi smislu, kaže, objektivno trebala biti dobra.


- To je više nego što su sindikati tražili na početku. No, tu se očito više ne radi o materijalnim pravima nego sada usmjeravaju svoje zahtjeve prema nematerijalnom konceptu, a to je dignitet. Dakle, oni zapravo žele postići izravnavanje obrazovanja s drugim javnim sektorima. A veliko je pitanje može li to biti usporedivo, jer znamo da u javnom sektoru postoje, primjerice, liječnici, a postoje i oni koji imaju formalno visokoškolsko obrazovanje, ali neusporedivo s liječničkim. Prema tome, formalizacija akademskih zvanja kao osnovice za obračun plaća zapravo je neprihvatljiva. I zbog toga mislim da će se morati napraviti restrukturiranje toga sektora, na što stalno upozorava i Europska komisija, budući da on s jedne strane ima prevelike troškove za infrastrukturu, što onda smanjuje mogućnosti nagrađivanja zaposlenika - upozorava Novotny.


Posebnom temom vidi kvalitetu obrazovanja, jer smatra da nije prilagođeno tržištu rada. "Tu je onda i pitanje usmjeravanja sredstava europskih fondova. Ako mi usmjeravamo europski novac u obnove nekih škola u kojima nema učenika, ili u gradnju sportskih dvorana u kojima neće nitko vježbati, to su onda ‘mrtvi kapitali‘ i Europska komisija to sigurno neće podržati. Tako da bih rekao da sindikati nisu objektivni u svojim zahtjevima, nego su podlegli euforiji, poneseni na krilima te velike podrške. Zapravo pušu u rog uravnilovke, odnosno snižavanja kvalitete", smatra Novotny.


On smatra kako je poduzetnički sektor u cjelini nezadovoljan kvalitetom obrazovnog sustava. Udruge poslodavaca govore već godinama. "Oni sigurno neće biti zadovoljni da kroz ovakva povećanja dodatno rastu troškovi toga sektora, a na kvaliteti usluga nedovoljno se radi", kaže Novotny, koji smatra da u realnom sektoru prosvjeda zasad neće biti, jer su, kaže, poduzetnici općenito zaokupljeni svojim problemima, a i sindikati tu nisu tako dobro organizirani. "HUP već reagira na cijelu situaciju, jer daljnje povećavanje troškova javnog sektora istiskuje privatni sektor", kaže Novotny, koji smatra da će se, ako želimo podići kvalitetu tog sustava i, naravno, plaće, morati napraviti restrukturiranje, gdje se boji da će mnogi ostati bez posla. Zaključuje kako su sve vlade propustile priliku proteklih desetak godina taj sektor postaviti na zdrave temelje, i ako postoji problem s koeficijentima, to i riješiti. "Ali ne linearno, jednako za sve. I ako se zbog te linearnosti cjelokupan iznos podigne na razinu milijarde kuna više iz proračuna, a manje od 600 ili 700 milijuna kuna to sigurno neće biti, to je mnogo novca za malo učinaka i opet spirala troškova ide prema gore", kaže Novotny.


Na tom tragu je i izjava ministra financija Zdravka Marića koji je rekao da nova ponuda Vlade prosvjetarima državu godišnje košta nešto manje od 300 milijuna kuna, ali izdvojeno od povećanja osnovice u idućoj godini od ukupno 6,12 posto u tri navrata. "Taj iznos nije planiran u nedavno izglasanom državnom proračunu, ali se sredstva mogu naći uštedama na rashodnoj strani", istaknuo je ministar.

Istovremeno, sindikati su na društvenim mrežama u četvrtak objavljivali fotografije iz osnovnih škola diljem Hrvatske na kojima učitelji poručuju kako ne prihvaćaju ponudu Vlade, držeći natpise "Ne". Sindikalni povjerenici u osnovnim i srednjim školama na području Slavonije i Baranje s kojima smo razgovarali kažu kako izjašnjavanje traje do četvrtka i rezultate još nemaju, no poručuju da informacije s terena daju naslutiti kako će odgovor članova i štrajkaša na Vladinu ponudu biti jednak natpisima na fotografijama. Andreja Dorić, sindikalna povjerenica u OŠ Darda i povjerenica SHU-a Osječko-baranjske županije kaže da su listići spremni, a članovi, i svi koji su bili u štrajku, odlučit će. A što su odlučili neće se znati prije četvrtka u 10 sati.


- Sporazum ćemo svim ljudima pročitati i reći što Vlada nudi. Ako 50 posto + 1 član budu rekli da je to prihvatljivo, mi počinjemo u petak raditi. Ako bude manje od toga postotka, štrajk ide dalje. Do kada, to morate pitati premijera - poručuje Dorić, dodajući kako ni u novoj ponudi Vlade nema ni spomena koeficijenata, zbog čega su i ušli u štrajk. Slično nam je rekao i Ivica Nikić, sindikalni povjerenik u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek. "Prema informacijama s terena, trenutačno je gotovo stopostotno odbacivanje Vladina prijedloga, odnosno - ne. Mislimo da je ta ponuda loša, podcijenjena i nismo radi toga 35 dana na ulici, u štrajku", ističe Nikić.
Ako na referendumu kažu ne, štrajk ide dalje do ispunjenja zahtjeva. "Ako treba i do 6. studenoga sljedeće godine. Bit će vjerojatno dan ulice, dan štrajka, dan pregovaranja, dan dogovora, dan prijetnji... Sve kao i do sada. Mislim da su ljudi već ludi od toga čekanja, zbog svog dostojanstva koje je netko opet bacio u blato i pokušava to prikazati kao lijepu čistu maramicu", upozorava Nikić.