Ekonomija
TEŠKA GODINA ZA PČELARE

Otvaraju se nova izvozna tržišta, a prinos meda za trećinu manji
Objavljeno 27. studenog, 2019.
Zbog nestabilnih uvjeta tržišta Hrvatsku prati i negativan trend smanjenja broja pčelara

Godina koja se približava kraju bila je vrlo nepovoljna za pčelare i u Hrvatskoj i u Europi, posebice u Francuskoj i Italiji jer je zbog nepredvidivog vremena proizvodnja meda bila ispod prosjeka, a ponegdje i najgora unatrag više godina.Primjerice, u Italiji je prinos meda prepolovljen u odnosu prema prošloj godini, kada je prikupljeno 23.000 tona meda, a prema podatcima Nacionalne unije francuskog pčelarstva, ova bi godina mogla biti najgora u povijesti jer će, procjenjuje se, francuski pčelari u 2019. prikupiti manje od 9000 tona, što je samo četvrtina količine meda prikupljenog u 90-ima. Rumunjska je prošle godine bila najveći proizvođač meda u Europi s oko 30.000 tona, a ove će godine proizvodnja pasti ispod godišnjeg prosjeka posljednjih godina od 25.000 tona, procjenjuje udruga ROMAPIS. U Španjolskoj, vodećoj zemlji u Europi prema broju košnica, prikupljanje meda ove godine lošije je od 2015. U 2017. zabilježen je pad od 5,2 posto, a u 2018. "nisu ispunjena očekivanja‘‘, kako je izvijestilo španjolsko Ministarstvo poljoprivrede.
Mraz, suša i obilne kiše rezultirale su slabijom cvatnjom ili cvjetovima bez nektara, tvrde talijanski, francuski i rumunjski pčelari, zbog čega su mnogi morali hraniti pčele kako ne bi uginule. Očekuje se da će se zbog pada proizvodnje u Italiji u ovoj godini prihodi pčelara smanjiti za 73 milijuna eura, ne uključujući troškove prehrane pčela.

Zimski gubitci
Slična je situacija i u hrvatskom pčelarstvu. Prema podatcima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, Hrvatska ima više od osam tisuća pčelara i više od 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda veća je od 8000 tona. Hrvatsku prati i negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica, ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. U odnosu prema 2015., broj pčelara je 2018. smanjen za 41,86 posto, a broj košnica smanjen je za 34,13 posto. Prema anketi, koju je proveo Hrvatski pčelarski savez, ukupna proizvodnja u
2017. procjenjuje se na 8128 tona, a proizvodnja tijekom 2018. bila je 7440 tona meda.
Stanko Čuljak, dugogodišnji pčelar, predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, ocjenjuje da je ova sezona bila najzahtjevnija od kada se on bavi pčelama. Godina je započela dojavom pojedinih pčelara o velikim zimskim gubitcima pčelinjih zajednica, ali uzroke nisu mogli utvrditi jer su analize skupe i ne daju jasnu sliku zašto je do stradanja došlo. Nadalje, nepredvidiva dinamika vremenskih prilika od pčelara je zahtijevala da aktivnostima na pčelinjaku i radom s pčelama predvide i unaprijed reagiraju na te promjene. To zahtjeva veliko znanje pčelara o pčelama te da svojom tehnologijom i postupcima najbolje iskoriste trenutne pašne prilike ili neprilike.

Dodatna ulaganja
- Tko je to uspio te održao vitalnost i brojnost pčelinjih zajednica, a još mu se poklopila mikrolokacija, imao je zadovoljavajuće prinose. Trenutačno je u našoj županiji oko 400 registriranih pčelara s oko 14.400 pčelinjih zajednica. Ali u nas broj pčelara i pčelinjih zajednica jako varira i jako je ovisan o mogućnostima plasmana meda na veliko. Pčelari su dobro educirani i osposobljeni, pčelarskom školom i predavanjima koja se organiziraju, da izvrcaju velike količine meda, ali plasman na kućnom pragu je ograničen, što uvelike umanjuje financijski efekt. Ne smijemo zaboraviti, što se nedovoljno ističe u javnosti, pčele samim svojim postojanjem u prirodi daju veliki financijski efekt u vidu oprašivanja, a s tim i održavanje bioraznolikosti u prirodi. Ta funkcija oprašivanja devet je puta vrjednija od financijske koristi koje pčelar ostvari za sebe preko meda i drugih pčelinjih proizvoda. Zbog svega toga treba pomoći pčelarima da održavaju pčelinje zajednice zdravim i vitalnim u prostoru na zajedničku korist. Količine meda kod nas na istoku znatno su manje, ali su još daleko iznad prosjeka drugih krajeva naše zemlje, no umanjene su u odnosu prema višegodišnjim prosjecima – kaže Stanko Čuljak dodajući kako je, po njemu, pčelarstvo sada na prekretnici jer su izmijenjene vremenske prilike uz povećanu upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji i nepotrebno sustavno košenje odvodnih kanala i živica, što stvara takve okolišne uvjete da pčele nemaju osnovne preduvjete za normalni razvoj i preživljavanje.
Zbog toga pčele nemaju peluda i nektara za osnovno preživljavanje i pripremu za prezimljivanje, a da o viškovima za vrcanje i ne govorimo. To zahtjeva od pčelara ulaganje dodatnog truda i novca za koji ne dobiva nikakve potpore, iako tim svojim aktivnostima radi za opće dobro. Med je uz sve ovo, podsjeća Čuljak, ipak proizvod koji se kod nas izvrca u višestruko većim količinama od naših potreba.
- Zato, prema našem mišljenju, uvoz meda je nepotreban, osim ako se on ne uvozi po daleko nižim cijenama nego što su kod nas. Iz ovog razloga naši sugrađani da bi bili sigurni da konzumiraju domaći i kvalitetni med, neka ga potraže kod pčelara u svojoj blizini. Hrvatski pčelarski savez, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, pokrenuo je nekoliko aktivnosti koje su bile usmjerene na informiranje potrošača, a samim tim i na njihovu zaštitu od prevara. Prva i, prema mome mišljenju, najvažnija aktivnost je promjena pravilnika o deklariranju meda u kojemu je definirano da se moraju navesti zemlje iz kojih med potječe. Nadalje, pojavila se i nacionalna staklenka u kojoj smije biti samo med s hrvatskih pčelinjaka. Te aktivnosti prati i kontrolira ministarstvo i, kao potvrdu sukladnosti, izdaje oznake koja je numerirana i neponovljiva za svaku staklenku i posebnom aplikacijom moguće je provjeriti podrijetlo meda. Nadalje, pokrenuli smo i medni doručak, školski medni dan i pojačano informiranje naših sugrađana preko jumbo plakata i TV reklama – zaključuje Stanko Čuljak i dodaje kako u RH ne postoji metodologija prikupljanja godišnje proizvodnje meda, iako nastoje ustrojiti bazu podataka, ali za sada možemo govoriti samo o procjeni proizvodnje. Prema njegovoj ocjeni, ove je godine za trećinu manje meda nego prijašnjih godina.
Ivan Knežević, iz Šiškovaca, pčelari od 1974., iako je i prije toga pčelarenje bila obiteljska tradicija i mnogo je naučio od oca i prenio na sina. Od 2002. profesionalno se bavi pčelarstvom i od toga živi cijela obitelj te im je to osnovna djelatnost. Sada Kneževići pčelare s oko 600 košnica, od toga dio je na stacioniranim pčelinjacima raspoređenima u okolici, gdje proizvode i cvjetni med. Proizvode godišnje od 15 do 25 tona meda. Imaju i šest kontejnera s 300 košnica i pčele sele za pašom od Iloka do Vranskog jezera. Vrste meda koje proizvode razlikuju se od godine do godine, ovisno od vremenskih prilika, no imaju najmanje 10 različitih vrsta - cvjetni, koji su i najtraženiji, bagrem, kesten, medljikovac, lipa, bagremac, uljana repica, kadulja, suncokret, dalmatinsko-velebitski. Uz to, još proizvode vosak, cvjetni prah, med u saću, propolis, matičnu mliječ te mješavine Megamed i Gigamed.
Miroslav Flego
Stanko Čuljak

dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza

Količine meda kod nas na istoku znatno su manje, ali su još daleko iznad prosjeka drugih krajeva naše zemlje, no umanjene su u odnosu prema višegodišnjim prosjecima
PREPOZNALI HRVATSKU KVALITETU
- Najlošije su prošli pčelari srednje i zapadne Hrvatske jer je za vrijeme cvatnje bagrema, što se smatra glavnom pašom, bilo kišovito i hladno vrijeme, pa su košnice ostale prazne. Imali su sreću u nesreći da prošlogodišnji med nisu prodali zbog niže cijene, pa ga imaju dovoljno za trženje na kućnom pragu za svoje kupce. S obzirom na kvalitetu hrvatskog meda, nismo nikada bili zadovoljni otkupnom cijenom i smatramo da bi se kvaliteta trebala mnogo više cijeniti. Trenutačno su otkupne cijene od 16 do 35 kuna, ovisno o vrsti meda. Veliki dio proizvoda prodajemo na tržnicama, sajmovima i drugdje. No dio meda izravno izvozimo na području Europske unije, ali jedan dio meda odlazi i na tržište Bliskog istoka. Količine, naravno, ovise i od potražnje, no tržište se postupno širi i otvara. Nemam ništa protiv uvoza meda, tržište je slobodno pa kupci mogu birati hoće li med iz Kine, Ukrajine, Argentine i drugih zemalja po 28 kuna po kilogramu, ali na kraju će prepoznati kvalitetnu naših domaćih proizvoda – kaže Ivan Knežević.
Možda ste propustili...

NAJČEŠĆE KORISTE GODIŠNJE ODMORE

Krenuo talijanski feragosto

DOSTUPNOST AUTOMOBILOM POSTALO PREDNOST

U luksuznom smještaju najviše ljudi iz Njemačke

SVE BOLJI REZULTATI U TURIZMU

Nautika dosegnula 75 posto lanjskih dolazaka

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EUROSPIN OTVARA SVOJU PRVU TRGOVINU U HRVATSKOJ

U potrazi su za građevinskim
zemljištem, dolaze li u Osijek?

2

NAGRADE ZA 30 GODINA TVRTKE

Radnicima Žita po 2500 kuna

3

TRŽIŠTE

Dolar oslabio, ulagači čekaju nove poticaje