Brojnim zagrebačkim muzejima od ponedjeljka se pridružuje još jedan - Muzej čokolade, koji proizvodu što kod mnogih izmamljuje osmijeh pristupa edukativno, kroz povijesne i kulturološke značajke, ali i zabavno, s nizom interaktivnih segmenata u kojima posjetitelji mogu uživati svim osjetilima.

Muzej je koncipiran kronološki - putovanje kroz vrijeme i prostor počinje prvim zrnima kakaovca, a završava danas kada postoje stotine raznih okusa čokolade. Na ulazu posjetitelji dobivaju kutijicu s uzorcima čokolade koje mogu kušati dok obilaze postav, u skladu s epohom koju razgledaju, od kakaovca preko likera do sve popularnije ružičaste, ruby čokolade, kao četvrte vrste nakon tamne, mliječne i bijele.

- Zaista smo se trudili da svaku povijesnu etapu koju obrađujemo popratimo predmetima, a za one koje nismo mogli pronaći, poput vrčeva iz kojih su se pili prvi napitci od kakaovca, jer ih je malo sačuvano i nalaze se u velikim svjetskim muzejima, hrvatski umjetnici napravili su kvalitetne replike - kaže Ružica Božić Cerovac, koja je sa suprugom pokrenula projekt.

Kako bi što bolje prenijeli priču o čokoladi, izloške su tražili po cijelom svijetu.

- Kupovali smo ih po aukcijama, na buvljacima, kod nas na Hreliću. Za neke predmete ljudi ne znaju koliko vrijede, pa smo ih dobili povoljno, a druge smo i preplatili zbog poštarine - rekla je Cerovac u razgovoru za Hinu. Muzej čokolade Zagreb sad funkcionira kao tematski park posvećen čokoladi, no želja je osnivača da se to promijeni.

- Pred nama je razdoblje u kojemu planiramo proći cijelu proceduru kako bismo mogli konkurirati za status muzeja. Zbirka je zanimljiva i kvalitetna, puno je izložaka koji potkrepljuju ono o čemu govorimo i nadamo se da će to biti prepoznato - ustvrdila je i dodala kako su ideju za osnivanje muzeja suprug i ona dobili jer su kao ljubitelji čokolade na putovanjima često posjećivali slične muzeje, no oni su se uglavnom temeljili na suhoparnom prikazivanju povijesti.

- Kad nam je nakon posjeta praškom Muzeju čokolade 12-godišnja kći rekla da joj se nije svidjelo, to nas je potaknulo da počnemo razgovarati o svom konceptu koji bi bio kompromis između onoga što žele djeca, a što odrasli - kaže ona. Pronašli su prostor u strogom centru grada, u Varšavskoj ulici, na mjestu gdje je nekad banka imala svoje prostore. Scenografiju prostora osmislila je ‘od nule‘ arhitektica i dizajnerica Željka Zrnić.

- Imali smo sreću da smo pronašli prostor koji je odgovarao našim zahtjevima, da ima bar 400 četvornih metara i da možemo organizirati prostorije u skladu s našim konceptom - kaže Cerovac. Kustos Muzeja Marko Španjol kaže da se postav temelji na doživljaju, kroz šest prostorija, počevši od prve koja je uređena poput džungle u Srednjoj Americi gdje je krenula priča o čokoladi, koja je tada bila daleko od svoje današnje verzije.

Izložene su i posude iz kakvih su pili astečki i majanski vladari te mali mlin za dobivanje finog praha od kojeg su pravili čokoladni napitak. U mljevenju zrnja moći će se okušati i sami posjetitelji, ali i u slikovnom prilogu doznati koliko je zrna, s obzirom na to da je kakaovac bio sredstvo plaćanja, vrijedila jedna rajčica, a koliko puran. Druga prostorija podsjeća na ključne događaje iz 16. stoljeća, kada su u Južnoj Americi konkvistadori pokorili indijanske kulture, probali xocolatl, toplu kakaovu tekućinu, i odnijeli kakao u Europu.

Izložene su i molinille, alat koji se rotirao između dlanova za izradu pjene, a tu je i replika krune astečkog vladara Montezume kojega je porazio i prevario španjolski konkvistador Hernan Cortes, koji je 1528. donio kakaovac i recepturu za njegovu pripremu na španjolski dvor, gdje su ga uz neke preinake prihvatili kao napitak. Slijedi soba s atmosferom francuskog dvora, na kojemu se odvijao bogat društveni život koji je uključivao i ispijanje napitka od čokolade. Zato se pravilo posebno posuđe, čokolatijere sa širim otvorom zbog gustoće tekućine, šalice koje su bile više i uže od onih za čaj i tanjurići s utorima kako se šalice ne bi prevrtale. Izlošci su vlasništvo osnivačice muzeja.

Kao mala stanka od povijesnog pregleda dolazi prostorija s kartom svijeta i informacijama o potrošnji čokolade po državama - Hrvatska je u sredini s 4,2 kilograma po stanovniku godišnje, Švicarci konzumiraju čak 8,8, kilograma, a zemlje oko ekvatora koje proizvode kakaovac konzumiraju je najmanje. Djeca se ovdje mogu poigrati mirišući i pogađajući sastojke koji idu u čokoladu, a mogu ih pogađati i dodirom u tajanstvenim kutijama. Tu je i prostor u kojemu će se održavati degustacije i masterclass predavanja. Od siječnja s partnerima planiraju degustacijske radionice svjetskih čokolada koje nisu dostupne u prodaji, a imat će i dnevne radonice temperiranja čokolade, izrade pralina i pločica.

Povijesni pregled nastavlja se s 19. stoljećem, proizvodima i osobama koje su donijele revoluciju na području proizvodnje čokolade. Tada se prvi put proizvodi čokoladna ploča kakvu danas znamo, reklame poručuju roditeljima da će im djeca biti zdrava ako jedu čokoladu, a u Britaniji se otvaraju tzv. kuće čokolade za gospodu koja uz čokoladu pričaju o politici i društvenim događanjima. Jedna je prostorija posvećena jačanju industrijske proizvodnje čokolade, uređena je po uzoru na tvornicu Willyja Wonke, a podsjeća i na dugu hrvatsku tradiciju u proizvodnji čokolade, među ostalim, kroz Kraš i Mikado, koja je bila prva čokolada s rižom na svijetu. Obilazak završava u prostoriji koja će povremeno mijenjati postav ovisno o doba godine i prigodama, a u kojoj je čokolada predstavljena kao sociološki fenomen, omiljeni poklon među ljudima za rođendane, Valentinovo, ali i za potrebe mita i korupcije.

- Mislili smo na sve i nadamo se da će ovaj muzej postati prvo mjesto kojeg će se netko sjetiti kada pomisli na čokoladu - zaključila je Božić Cerovac.

Hina