Ako ste zaboravni ili griješite u brzini, nova studija sveučilišta Michigan, najveća do sada, otkrila je da vam meditacija može pomoći da smanjite sklonost pogreškama.

U okviru istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Brain Sciences, proučavano je kako meditacija usmjerena na svijest o osjećajima, mislima i osjetima, dok se odvijaju u umu i tijelu, može promijeniti moždanu aktivnost na način koji sugerira pojačano prepoznavanje pogrešaka.

"Zanimanje ljudi za meditaciju i za osviještenost nadmašuje ono što znanost može dokazati u smislu učinaka i koristi meditacije", kaže Jeff Lin, sa sveučilišta Michigan i koautor studije, te nastavlja: "No za mene je bilo zadivljujuće što smo mogli vidjeti kako jedna seansa vođene meditacije može proizvesti promjene moždane aktivnosti kod osoba koje inače ne meditiraju."

Otkriće sugerira da razni oblici meditacije mogu imati različite neurokognitivne učinke i Lin objašnjava da je malo istraživanja o tome kako meditacije utječu na sposobnost prepoznavanja pogrešaka.

"U nekim oblicima meditacije usmjerite se na jednu stvar, obično vaše disanje, no meditacija otvorenog promatranja nešto je drukčija", ona nas vodi da se okrenemo unutrašnjosti i obraćamo pažnju na sve što se događa u našem tijelu i umu. Cilj je mirno sjediti i pozorno pratiti kako um putuje a da ne obraćate pažnju na okolinu", kaže Lin.

Lin i njegov tim okupili su više od 200 ispitanika ne bi li proučili kako meditacija otvorenog promatranja utječe na koji način ljudi uočavaju i odgovaraju na pogreške.

Ispitanici koji nisu nikad prije meditirali vođeni su tijekom 20-minutne meditativne vježbe dok su znanstvenici mjerili moždanu aktivnost elektroencefalografom ili EEG-om, a potom su ispunjavali računalni test, koji je bio osmišljen da testira reakciju na ometanje.

"EEG može mjeriti moždanu aktivnost na razini milisekundi pa imamo precizna mjerenja neuralne aktivnosti odmah nakon pogreški i možemo ih usporediti s aktivnostima koje su povezane s točnim odgovorima", kaže Lin i dodaje da je razlika signala koji pokazuje prepoznavanje pogreške bila veća kod skupine koja je meditirala u odnosu prema kontrolnoj skupini.

Iako kod skupine koja je meditirala nije uočeno da je rezultat bio i napredak u obavljanju zadaća, rezultati ovog istraživanja otvaraju prostor za proučavanje potencijala sustavne meditacije. "Ti su rezultati snažan pokazatelj onoga što samo 20 minuta meditacije može učiniti da pojača sposobnost mozga da otkrije i obrati pažnju na pogreške", kaže drugi koautor studije, Jason Moser. "To kod nas pobuđuje uvjerenje u to što meditacija može stvarno učiniti za našu učinkovitost i dnevno funkcioniranje."

Lin kaže da je sljedeća faza istraživanja obuhvaćanje većeg kruga ispitanika, testiranje različitih oblika meditacije i utvrđivanje mogu li se promjene moždanih aktivnosti prevesti u promjene ponašanja uz dugoročno vježbanje.