Novosti
U PROSINCU 2018. POTROŠENO 13,5 MILIJARDI

Na Crni petak potrošnja je veća nego na Badnjak
Objavljeno 21. studenog, 2019.
Lani je 23. studenoga potrošeno 690 milijuna kuna, a na Badnjak 558,5 milijuna

Prošlog su prosinca hrvatski građani potrošili 13,5 milijardi kuna, čak milijardu više od predviđenoga, čime je nastavljen višegodišnji rast blagdanske potrošnje posljednjih nekoliko godina. Primjerice, ona je 2016. u prosincu iznosila 11, a prije toga 10 milijardi kuna.


Projekcija za prosinac 2019. još nema, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji tradicionalno objavljuju blagdansku košaricu četveročlane obitelji, no njihov predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da će ona ove godine biti na razini prošlogodišnje, pa i nešto veća, a, uz masu koju čine plaće, božićnice, darovi za djecu i neoporezivi dio plaće, objašnjava to i visokim doznakama iz inozemstva. One su lani povećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Najveće iznose hrvatski iseljenici šalju iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i Austrije.

Novi trend

U HGK-u skreću pozornost na nove trendove u potrošnji krajem godine, poput Crnog petka, sa Zapada uvezenog Black Fridaya, koji je lani, 23. studenoga, premašio potrošnju na Badnjak i Staru godinu. Iznos fiskalizacije Crnog petka 2018. bio je, ističu u Komori, gotovo 690 milijuna kuna, uz približno 7,2 milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, podatci su Porezne uprave, prošlog Badnjaka, 24. prosinca 2018., fiskalizirano je 6,6 milijuna računa, a iznos fiskalizacije nešto je veći od 558,5 milijuna kuna, dok je 31. prosinca, na Staru godinu, fiskalizirano 6,3 milijuna računa, a njihov iznos je 519,4 milijuna kuna. U Poreznoj upravi upućuju na to da građani najviše troše petkom, a lanjski Badnjak i Silvestrovo pali su na ponedjeljak. Rastrošnost građana na Crni petak u Komori objašnjavaju rasponom sniženja od 20 do 70 posto.


- U načelu je riječ o većim popustima nego tijekom sezonskog sniženja - dodaju u HGK-u, uz poruku da sve veći broj kupaca planira kupnju tijekom Crnog petka.


- Stoga smo po uočenim navikama kupnje na taj dan sve sličniji američkim i britanskim kupcima - ocjenjuju u Komori, a u NHS-u dodaju da u Hrvatskoj na taj dan još uvijek nisu dosegnuta sniženja kakva imaju, primjerice, američki trgovci.


- Ondje su ona i do 90 posto. Ondje se velika sniženja pogotovo odnose na tehniku. Kod nas se sniženje od 70 posto najčešće odnosi na vrlo malo proizvoda - dodaje Sever. Ističe kako su hrvatski poslodavci i dalje nespremni u javnost izići s podatcima o isplati izdašnih božićnica svojim radnicima, pogotovo nakon podizanja neoporezivnog dijela na 7500 kuna.


- Umjesto da se pohvale i time potvrde da su odgovorni poslodavci, mi promičemo čudnu naviku da je sramota isplatiti izdašnu božićnicu. Treba poticati priču o tome - kaže čelnik NHS-a.


Zanimljiva je i amplituda potrošnje građana na Badnjak. Prema podatcima Porezne uprave, 24. prosinca 2016. ona je iznosila 465,6 milijuna kuna, 2017. godine pala je na 288,9 milijuna, a lani se gotovo udvostručila. Slično je i s potrošnjom na dan 31. prosinca u posljednje tri godine. Na Staru godinu 2016. iznos fiskaliziranih računa bio je 406,2 milijuna kuna, 2017. godine pao je na 283,3 milijuna, a lani je narastao na nešto više od 519,4 milijuna kuna.
Od 100 do 500 kuna


Lani je najviše građana, njih 39 posto, na božićne i novogodišnje darove potrošilo između 100 i 500 kuna, a od 500 do 1000 kuna za darove izdvojilo je njih 31 posto. Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je samo devet posto građana, a svaki peti građanin potrošio je na darove manje od 100 kuna ili ih uopće nije kupovao. Bez obzira na raspoloživi budžet, 86 posto građana darove je namijenilo članu obitelji i voljenoj osobi. Već tradicionalno, najviše su se darovale igračke - najviše društvene igre, puzzle i slagalice, koje je pod božićno drvce stavilo gotovo 40 posto ispitanika. Uz to, kupovala se kozmetika, najviše za njegu lica i tijela, te parfemi - 37 posto, potom obuća i odjeća (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto). Nešto više od 16 posto ispitanika odlučilo se darovati neki ukrasni predmet, a elektroniku i uređaje poklonilo je njih 13 posto. U prvom redu se tu misli na mobitele i popratnu opremu, gotovo 40 posto. Rast blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema projekcijama od 12,5 milijardi kuna objašnjen je krajem prošle godine rastom životnog standarda vidljivom po porastu plaća, rastu zaposlenosti, porastu prometa u trgovini na malo i, naposljetku, rastu BDP-a.


Suzana Župan
7,2

milijuna fiskaliziranih računa evidentirano je na Crni petak 2018.
"CRNI TJEDAN"
Izvorno je prodaja po promotivnim cijenama u sklopu tzv. Black Fidaya potekla s američkog tržišta. "I u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina sve više trgovaca odlučuje za prodaju svojih proizvoda po sniženim cijenama u sklopu Black Fridaya. Neki od trgovaca svoje promotivne prodaje u tzv. Crnom petku provode i cijeli tjedan - kroz Black Week", navode u HGK-u. Posebni oblici prodaje u Hrvatskoj su regulirani Zakonom o zaštiti potrošača.
Možda ste propustili...