Novosti
PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU POSLALA PORUKU:

Štrajkom povrijeđeno pravo djece na redovito obrazovanje
Objavljeno 21. studenog, 2019.
Učiteljske i nastavničke netoplaće kreću se u iznosu od 5251 do 11.035 kuna

Dok na obzoru još nema naznaka dogovora obrazovnih sindikata i Vlade o povećanju plaća hrvatskim učiteljima i nastavnicima, iznosi njihovih sadašnjih plaća i dalje su pod povećalom javnosti. Kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja javnosti obznanilo da je prosječna netoplaća učitelja nešto veća od 7000 kuna, a ni medijalna plaća uglavnom ne zaostaje za tim iznosom, portal srednja.hr na tom je tragu odlučio provjeriti kolika je zapravo najveća, a kolika najmanja plaća učitelja, tj. u kojem se rasponu ona kreće.



Izgubljen kontinuitet

Stoga su o tome zatražili podatke od Ministarstva i utvrdili kako je najveća plaća isplaćena učitelju/nastavniku za rujan ove godine iznosila 11.035,27 kuna neto, koju je dobio nastavnik savjetnik, s koeficijentom složenosti poslova 1,614. Ime, kao ni to gdje taj nastavnik živi i radi, koliki su mu prirez i dodatci ili koliko ima djece, što mu donosi određenu poreznu olakšicu, zbog zaštite osobnih podataka nije dostupno. Druga najveća plaća iznosila je 10.566,27 kuna, a dobio ju je također nastavnik savjetnik s istim koeficijentom kao i onaj s najvećom plaćom. Treću najveću plaću dobio je učitelj defektolog savjetnik (koeficijent složenosti poslova 1,676), a iznos je 10.487,65 kuna. Četvrtu najveću plaću dobio je pak učitelj savjetnik (koeficijent 1,614), a iznosila je 10.022,34 kune, a peti najplaćeniji učitelj također je učitelj savjetnik, s plaćom od 10.008,81 kunu za rujan.


Kada je riječ o onima s najmanjim primanjima, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuli su kako je najniža plaća isplaćena učitelju/nastavniku za rujan ove godine iznosila 5251 kunu neto, a dobio ju je nastavnik bez položenog stručnog ispita (koeficijent 1,124). I druga najniža plaća iznosila je također 5251 kunu, koju je za rujan primio učitelj bez položenog stručnog ispita, s istim koeficijentom. Treća, četvrta i peta bile su jednake - 5266 kuna, a dobila su ih također dva učitelja i jedan nastavnik bez položenog stručnog ispita.


- S obzirom na trajanje i ritam štrajka, pravo djece na redovito obrazovanje kako je propisano Ustavom i Konvencijom u ovom je trenutku u Hrvatskoj povrijeđeno - izjavila je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u Saboru, gdje je održana dječja sjednica u povodu 30 godina UN-ove Konvencije o pravima djeteta.


- Djeca su izgubila kontinuitet, u znatnoj je mjeri poremećen ritam ostvarivanja nastavih dana, djeca će morati nadoknađivati izgubljene dane - istaknula je i dodala kako njezin ured dobiva veliki broj pritužbi djece, roditelja i nastavnog osoblja zbog štrajka. Nedolazak na sastanak u srijedu ujutro u Ministarstvu znanosti i obrazovanja o organiziranju nastave, zbog čega su ju ministrica i sindikati prozvali, pravobraniteljica je opravdala drugim obvezama vezanima uz obljetnicu Konvencije. "I skup u Saboru je također način provođenja konvencijskih prava, i to prava djeteta na sudjelovanje, a ja svojom prisutnošću tom sastanku ne bih mogla bitno pridonijeti razrješenju situacije, jer razriješiti ovu situaciju moraju akteri sami. Očekujem od svih aktera koji su uključeni u postizanje socijalnog mira razrješavanje sad već sukoba u središtu kojeg je dijete, ni krivo ni dužno", poručila je.
Jačati dječja prava

Osvrnuvši se na dječja prava u Hrvatskoj u povodu 30 godina UN-ove Konvencije, Pirnat Dragičević kazala je kako je još puno posla te treba nastaviti jačati dječja prava kako bi Konvencija doista zaživjela u društvu. "U posljednja tri desetljeća u znatnoj je mjeri svijest o pravima djece povećana, u znatnoj je mjeri i puno napravljeno vezano uz zaštitu prava djece. Međutim, još smo daleko od ostvarenja onog cilja da svako dijete u Hrvatskoj ima jednaka prava i jednake mogućnosti za razvoj svojih potencijala", rekla je. Upozorila je kako je pravo djece još uvijek nejednako prostorno raspoređeno, još uvijek ovisi gdje se dijete rodi i živi, hoće li djetetu biti dostupan vrtić, hoće li ostvariti najvišu razinu zdravstvene zaštite, na koji će način provoditi slobodno vrijeme, hoće li mu škola biti blizu te koje će usluge biti pružene djeci s teškoćama ili problemima u ponašanju.

Uz prometnice nekoliko hrvatskih gradova je od 13 do 14 sati održana prosvjedna akcija "Potrubi za obrazovanje" sindikata zaposlenih u obrazovanju, kojom su sindikati željeli upozoriti goste kongresa Europske pučke stranke na, kako kažu, "ignoriranje iz Vlade".


Igor Bošnjak/H
Blaženka Divjak

ministrica obrazovanja

SINDIKATI ODBILI PRIJEDLOG O NASTAVI SAMO ZA OSMAŠE I MATURANTE

"Moramo razumjeti da s ukopanim stavovima nećemo ništa riješiti i moramo razmišljati o strategiji suradnje, koja omogućava da radimo ono za što deklarativno svi govorimo da se zalažemo. Postat ćemo zrelo društvo kada shvatimo da nema alternative za strategiju suradnje. Predložila sam sindikatima da se nastava za osmaše i maturante održava, kako bismo bar za njih osigurali da se ne gubi nastava, tako da se mora pomicati matura ili da se ugrožava njihov tijek obrazovanja. Sindikati na to nisu pristali. Kad kažem da sam predložila premijeru i nadležnim ministrima što možemo napraviti u ovoj situaciji, prije svega otvoriti dijalog, a ne ukopavati se u rovove i onda se prepucavati - to je istina. A ja svoj dio odgovornosti preuzimam u sklopu Vlade", rekla je nakon sastanka sa sindikatima ministrica Blaženka Divjak. Što se tiče reakcije ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na njezinu izjavu da "ne želi sudjelovati u igrama moći Vlade i sindikata", koji je to ocijenio nekorektnim i prebacivanjem odgovornosti, poručila je da "istina nekad boli".
ŠTRAJK IDE JEDNAKOM SNAGOM
Na sastanku s ministricom Divjak sindikati su odbili njezin prijedlog da se održava nastava za učenike osmih razreda i maturante jer smatraju da ministrica time traži da počnu slabiti štrajk. Rekao je to Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola, na konferenciji za novinare, ocijenivši da je nadoknada štrajka u vrijeme štrajka za njih nedopustiva. "Vlada ne želi riješiti problem, nema pregovora ni razgovora. Štrajk može prestati tek kada ispregovaramo toliko dobru ponudu da će je ljudi prihvatiti. Prvi privremeni podatci pokazuju da je 89,73 posto srednjih škola u štrajku", kaže Mihalinec, ustvrdivši da štrajk ide jednakom snagom i da zaposlenici u sustavu obrazovanja i dalje iskazuju nezadovoljstvo radom Vlade. "Ni najmanju namjeru nemamo činiti štetu učenicima. Štetu učenicima i roditeljima, ako osjećaju da je imaju, učinila je Vlada i predsjednik Vlade, koji 28 dana ne razgovara sa zaposlenima u štrajku", ističe.
5784

kune razlika je između najviše i najniže netoplaće učitelja
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana