Božikovinu ćemo posaditi u humusom bogato tlo, a uspijeva na zaštićenom sunčanom mjestu. Možemo je oblikovati kao grm, no osobito je lijepa kao omanje drvo okruglaste ili vretenaste krošnje.

Osim božikovine u svom vrtu, za koji želimo da bude lijep i zimi, možemo posaditi i cijeli niz različitog zimzelenog grmlja ili onog koje cvate zimi, a i onog koje gotovo do proljeća zadržava svoje lijepe crvene, žute ili plavkaste plodove. Takvi grmovi nešto višeg habitusa, bogato ukrašeni lijepim plodovima su, na primjer, žutika, vatreni grm, divlja i mnogocvjetna ruža, kalina i vučji trn. I nisko drveće kao što su kiseli ruj ili ukrasne jabuke ima zanimljive crvene plodove koji se na granama zadržavaju i zimi, a obična udikovina cvate pretkraj zime i dugo zadržava svoje tamnoplavo-srebrnaste
plodove.

Od nižeg grmlja valja spomenuti bijeli i crvenkasti biserak i dunjarice, od kojih su neke puzajuće i dobro prekrivaju tlo ili vise sa zidića i svojim kruglim crvenim bobicama daju posebnu živost. Osim grmova i niskog drveća, u svoj vrt možemo posaditi i zimzeleno grmlje ili bršljan, koji će se oplesti oko ograda ili ulaza u vrt. Tu su i biljke koje možemo posaditi i u posude i njima ukrasiti terase. Tako će i zimi na terasi vrlo lijepo djelovati skimija, pernetija i gautheria odnosno kanadski zimzelen, a i ružmarin će u toplijim krajevima i u posudama cvasti gotovo cijele zime. I još nešto, kako zimzeleno lišće ili bobice nekih grmova dugo ne otpadaju, mogu se u novogodišnje dane upotrijebiti i za izradu lijepih stolnih
aranžmana.

Ipak, sve te biljke nije dobro saditi nasumce, nego treba dobro planirati gdje ih posaditi da nam vrt bude lijep te da nam zimzeleno grmlje ili ono gustih grana ne zaklanja pogled kroz prozor. Dakle, ispod prozora i pokraj staze koja vodi u kuću možemo posaditi samo niže grmlje kao što je dunjarica, a nešto više grmlje i pokoje malo drvo posadit ćemo na nešto udaljenije mjesto, ali vidljivo s prozora kako bismo i sjedeći pokraj prozora mogli uživati u lijepom zimskom ugođaju svog vrta.

Gaultheria je zimzelena trajnica, odličan pokrivač tla, naraste 10-15 cm u visinu, ima sjajne kožaste listove. Bobičasti plodovi posebno su aromatični. Vrlo su atraktivni i ostat će na biljci cijele zime ako ih ptice i manje životinje ne pojedu. Biljka voli sjenovita mjesta, a podnosi nešto sunca samo u klimama gdje su ljeta svježa. Za dobar rast i razvoj potrebno joj je organski bogato kiselo do neutralno zemljište s dosta vlažnosti i dobrom drenažom. Sredinom ljeta može se odrezati svaka treća stabljika radi poticanja novog, snažnijeg rasta, ali se može uzgajati i bez rezidbe. U predbožićno vrijeme je dosta omiljena zbog atraktivnog izgleda. Često se koristi u aranžmanima, dekoracijama ili samostalno sadi u posudama.

Otporna je na hladnoću. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao što su rododendroni i kamelije. Ne resta više od 20-ak cm.

Mahonija (lat. Mahonia aquifolium) uspravni je grm koji se sve češće koristi kao ukrasna biljka. Karakteriziraju je eliptični listovi te veliki žuti cvjetovi specifičnog mirisa. Vrijeme cvatnje počinje već u ožujku i travnju. Mahonija nije zahtjevna za uzgoj jer dobro podnosi nedostatak sunca i sušu.

Nađete li u specijaliziranim radnjama kontejnirane prekrivače tla, svakako se odlučite za njihovu sadnju na svoje gredice. Naime, te biljke smanjuju rad u vrtu jer korovima ne ostavljaju mogućnost rasta. Agresivne su u zauzimanju slobodnog prostora. Takve su biljke mali zimzelen (Vinca minor), veliki zimzelen (Vinca maior), iglica, (Geranium macrrhizum), pahisandra (Pachysandra terminalis), zlatna jagoda (Waldstenia ternata) i vrkuta (Alchemilla mollis).

Bršljan koji puže fasadom kod mnogih budi slike vlage i cigli koje se mrve, međutim znanstvenici tvrde da se ta biljka nepravedno okrivljuje za uništavanje nekretnina i često im ruši cijenu. Znanstvenici kažu da bršljan daje karakter mnogim zgradama i da zapravo štiti zidove. Mreža bršljanovih listova čini toplinsku zaštitu te izolira cigle od ekstrema u temperaturi i vlage koji često izazivaju pucanje.