ĐAKOVO

Točno na stotu obljetnicu njegaova rođenja - 19. studenoga (1919., Ribić Breg), jučer je na KBF-u u Đakovu održan znanstveni kolokvij o biskupu dr. h. c. Ćirilu Kosu, koji je Đakovačkom i srijemskom biskupijom, što je 2008. uzdignuta na rang Đakovačko-osječke nadbiskupije, biskupovao od 1974. do 1997., u za nju i Katoličku Crkvu u Hrvatskoj uopće zahtjevnim vremenima komunizma, kasnije Domovinskog rata i drugim izazovima. Organizatori - HAZU – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, KBF u Đakovu i Društvo hrvatskih književnika - okupili su 12 izlagača koji su govorili o biskupu Kosu kroz njegovo vođenje biskupije, njegov duhovni profil, o biskupu Kosu i komunističkim vlastima ‘74. - ‘90., o osudi biskupa Kosa u ondašnjim medijima i dr. Ćiril Kos s obitelji se 1925. seli u Slavoniju. Osnovnu školu polazio je u Harkanovcima, klasičnu gimnaziju završio u Širokom Brijegu, a teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu. Za svećenika je zaređen 1944., u Đakovu. Komunističke vlasti osuđuju ga zbog neutemeljene političke krivnje, pa od 1959. do 1962. teku njegovi zatvorski dani, u Osijeku i Staroj Gradiški.

Nakon toga bio je tajnik Biskupskog ordinarijata u Đakovu i kapitularni vikar. Biskupom je imenovan 6. veljače 1974. Umro je kao biskup u miru 2003.


- Vrijedno je da biskupa Kosa proučimo s činjenice da je bio u zatvoru, proganjan od komunističkih vlasti, da je doživio prijelaz iz totalitarizma u demokratsko društvo, da je doživio Domovinski rat, prognanike u svojoj biskupiji i, napokon, da je objedinio svoju biskupiju nakon rata - rekao je upravitelj HAZU-ova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu dr. sc. Pero Aračić, uz poruku kako je Kosa krasila jednostavnost, ali i velika zauzetost za biskupiju i vjernike. Ćiril Kos biskupovao je pod geslom "U ljubavi, poniznosti i jednostavnosti života", a ono je protkalo i kolokvij, kojem su nazočili i đakovačko-osječki nadibskup mons. Đuro Hranić, nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić i srijemski biskup mons. Đuro Gašparović.


I nadbiskup Hranić istaknuo je jednostavnost, poniznost, ali i veliku angažiranost biskupa Kosa za svoju biskupiju, hodeći kroz 23 godine biskupske službe po putu punom izazova - od zatvaranja u vrijeme komunizma, "bijele knjige" za "crnog biskupa", do olovnih vremena koje je stradanjem i razaranjem donio Domovinski rat:


- Biskupiju je vodio ne sankcijama, ne prijetnjama, nego moleći za one gdje ima problema, razgovarajući s njima.

Biskupskim autoritetom promicao je i štitio svaku dobru inicijativu. Dobrotom, ljubavlju, hrabreći, potičući, obilazio je svećenike i to danas ističu kao jednu njegovu vrlinu, rekao je Hranić. Dodao je da je Kos bio biskup koji je u svemu vodio brigu o biskupiji.

- Uspio nam je u baštinu ostaviti jedan jedinstven i prilično složan kler. Kada pogledam malo drugdje kakvih sve ima struja, podjela među svećenicima, onda sam Bogu zahvalan za tu baštinu. Nažalost, pred kraj svoje biskupske službe doživio je da je došao Domovinski rat i morao je gledati kako se u njemu biskupija orušava. No bio je hrabar, znao je imati i proročku riječ, znao je reagirati - rekao je Hranić. Za biskupa Kosa rekao je da je bio dobar, duhovit, no i da je bio ozbiljan čovjek. Svoju ljudsku širinu pokazao je i nakon izlaska iz zatvora, kada je svojim tamničarima oprostio.