Ekonomija
15. OCJENJIVANJE RAKIJA I LIKERA

Uvoz alkoholnih pića dvostruko je veći od izvoza
Objavljeno 19. studenog, 2019.
Na natjecanje ove su godine prijavljena ukupno 234 uzorka s područja cijele Hrvatske, od čega je 186 rakija i 48 likera

Hrvatska je u 2018. godini izvezla 4655 tona jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 16,3 milijuna eura, a uvezla 8543 tone alkohola – viskija, brendija, konjaka, ruma, džina, likera..., u vrijednosti od 44,3 milijuna eura, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji zabrinjavaju zbog činjenice da taj trend uvoza i dalje raste. No, s druge strane stručnjaci tvrde da je u proteklih 15-ak godina stvoren standard slavonske šljivovice kojega su prihvatili kupci i čija kvaliteta iz godine u godinu i dalje raste.


- Od buma proizvodnje rakija sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća kada je država ulagala i poticala nove nasade, sada već imamo standardizaciju, definirali su se oni proizvođači koji to rade za tržište, a osuli su se oni koji to nisu. Imamo ozbiljne proizvođače koji imaju riješen plasman i sve više njih povećava količine - kazao je dr. sc. Borislav Miličević, redoviti profesor na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku i predsjednik Povjerenstva za senzorsko ocjenjivanje voćnih rakija koje je u ponedjeljak počelo u osječkoj Županijskoj komori.
Naime, u organizaciji HGK Županijske komore Osijek te u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku i Općinom Semeljci, i ove je godine organizirano 15. po redu edukacijsko natjecanje u kvaliteti voćnih rakija i likera.


- Na natjecanje su ove godine prijavljena ukupno 234 uzorka, od čega je 186 rakija i 48 likera. Riječ je o proizvođačima iz cijele zemlje, a najviše, naravno, iz Slavonije i Baranje, kojima se već tradicionalno na ocjenjivanju pridruže i proizvođači iz BiH, uglavnom iz Bosanske Posavine. Kod rakija, kao i svake godine do sada, najviše je uzoraka šljivovice – 87, zatim 19 rakija od kruške, potom lozovača, komovica, rakija od marelice, jabuke… Ove godine imamo prijavljene i uzorke rakije od piva, pivskog destilata, džina, vinjaka - pojašnjava Igor Mikulić, tajnik organizacijskog odbora natjecanja.


On smatra da bi Hrvatska, kao voćarska zemlja koja ima jako dobre uvijete za voćarsku proizvodnju, trebala imati i mnogo veću tržišnu proizvodnju jakih alkoholnih pića.
Smisao ovakvih natjecanja jest dobiti standard voćnih rakija, a u posebnom je fokusu voćna rakija od šljive, odnosno tradicionalna šljivovica.


- Osim kakvoće nama je važno dobiti siguran proizvod za potrošača, tako da svi ovi uzorci prije nego što dođu ovdje prođu temeljne fizikalno-kemijske analize kako bi se vidjeli svi parametri kakvoće koji definiraju proizvod za potrošača. Koristi se međunarodno priznata njemačka DLG metoda kojom ocjenjujemo četiri osnovna parametra - boja, bistroća, miris i okus. Organoleptičko ocjenjivanje provodi 21 ocjenjivač, u sedam panela po tri člana - kaže Miličević, napominjući kako je plasman novih proizvoda postao neupitan, a najčešće se plasiraju kroz obiteljska gospodarstva, što znači da se i gospodarstvo, ali i turističke aktivnosti u Slavoniji i Baranji bude. Tomislav Prusina

Zlatnožute boje i specifičnog okusa
Standardna slavonska šljivovica, ili neka druga voćna rakija, mora biti zlatnožute boje i specifičnog okusa i mirisa te mora dozrijevati, što se na proizvodu senzorski prepozna. U fizikalno-kemijskim parametrima najvažnije je da nema tvari štetnih za ljudsko zdravlje, i da je sigurna za ljudsku uporabu. Proizvođači jako paze na metilni alkohol, metanol, čiji sastav EU propisuje u maksimalnim dopuštenim granicama. Preporuča se za slavonsku šljivovicu da ne prelazi standard više od 43 posto etilnog alkohola - tvrdi dr.sc. Borislav Miličević
Igor Mikulić

viši stručni suradnik u HGK ŽK Osijek

Najviše je uzoraka šljivovice - 87, zatim 19 rakija od kruške, potom lozovača, komovica, rakija od marelice, jabuke… Ove godine imamo i uzorke rakije od piva, pivskog destilata te džina, vinjaka..,
Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

Najčitanije iz rubrike