Kultura
LOVRE MARUŠIĆ ZATVORIO 21. MEMORIJAL "DARKO LUKIĆ"

Od prvog se tona čula izrazita ekspresivnost i tonska ujednačenost
Objavljeno 19. studenog, 2019.
Pod svodom prekrasnog atrija Arheološkog muzeja okupili su se u nedjelju brojni Osječani slušati solistički koncert mladoga Lovre Marušića. Na početku završne večeri 21. memorijala "Darko Lukić" publici se obratio Nikola Mak, zahvalivši svima na dolascima te kćeri Darka Lukića, Marini Lukić, na praćenju i podršci Memorijalu. Istaknuo je ponos zbog sudjelovanja u osnutku Memorijala, prisjetivši se pokretača Ive Božića i Gordane Gojković, dugogodišnje ravnateljice Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku. Više od 40 godina traje suradnja Glazbene mladeži Osijeka i GŠ, čiji su nastavnici i ove godine dali obol Organizacijskom odboru, kreiranju programa, ali i u ugošćavanju sudionika Stručnog vijeća nastavnika klavira Slavonije i Baranje koji je prethodio koncertu prve večeri. Donio je predavanja i iskustva iz prakse dvije uspješne klavirske pedagoginje Ele Korbar i Ivanke Kordić.


Solistički koncert Lovre Marušića započeo je izvedbom 32 varijacije na izvornu temu u c-molu, WoO 80 L. van Beethovena u kojoj su se već od prvoga tona teme mogla čuti izrazita ekspresivnost, tonska ujednačenost i promišljena pedalizacija. Pijanist je pokazao kako je ozbiljno pristupio oblikovanju interpretacije jer se čulo apostrofiranje karakterističnih elemenata svake od varijacija. U drugoj skladbi istoga skladatelja, Sonati u cis-molu, op. 27, poznatijoj kao Mjesečeva sonata, bilo je zanimljivo slušati kako svima poznati 1. stavak i motiv prve teme mogu biti drukčije oblikovani, a zvučati dobro, kao što je bilo zanimljivo slušati nekoliko razina melodijskih zbivanja i njihovu međusobnu interpretativnu ujednačenost.


U drugom je stavku uspio, osim notama zadane drukčije karakterističnosti, postići i drukčiju boju instrumenta, što je dalo poseban zvučni efekt, dok je trećim stavkom pokazao i kako pozorno promišlja dinamiku, jer u interpretaciji ni jednoga trenutka nije dopustio da se zvuk instrumenta pretoči u nekontroliranost, pa smo mogli čuti izvrsnu dinamičku izvedbu koja je svoju kulminaciju imala na samom kraju.


Za drugi dio koncerta Marušić je promijenio program i umjesto najavljenih skladbi svirao Kreislerianu R. Schumanna. Iako nije uobičajena promjena koncepcije programa, ipak je, sukladno izvrsnoj interpretaciji ovoga značajnoga klavirskoga djela, bilo zadovoljstvo slušati tehnički i interpretativno zanimljivu izvedbu.


Marušićeva je biografija satkana od učenja kod eminentnih glazbenih pedagoga (R. Samodol, N. Troull, R. Dalibaltayan, Lj. Gašparović), brojnih solističkih i nastupa s orkestrima, osvojenih nagrada i trenutačnom formalnom obrazovanju kod jednog od ponajboljih suvremenih klavirskih pedagoga Grigorija Gruzmana na Visokoj školi za glazbu Franz Liszt u Weimaru. Stoga je jasno zašto smo imali prigodu slušati izvrstan koncerti posljednje večeri Memorijala.
I na kraju, nakon tri večeri pijanističkih užitaka kroz brojne jednako uspješne nastupe mladih klavirista nameće se razmišljanje o Memorijalu kao važnoj kulturnoj manifestaciji grada i županije koja ima nacionalnu važnost. Koncepcija Memorijala, od organizacijske, gdje najveća zasluga ide GMO-u pod vodstvom Lidije Neznanović i njezina tima mladih ljudi, a uz veliku potporu pokrovitelja (Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Ministarstva kulture), Osijek se može podičiti važnim mjestom na koncertnoj mapi Hrvatske. M. Sabljar
40

godina traje suradnja Glazbene mladeži Osijek i Glazbene škole
Možda ste propustili...

U MRAMORNOJ DVORANI GRADSKOG MUZEJA VUKOVAR

Koncertni ciklus Eltz: Duo Eolian

ĐAKOVAČKI KULTURNI KRUG: “NARATIV I RAZUMIJEVANJE” I “ČUDO”

Izdane dvije nove knjige

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MBP PREDSTAVLJA KATALOG IZLOŽBE “USPOMENE NA DJETINJSTVO”

16 priča o djetinjstvu i odrastanju

2

POKAZALI VIRTUOZNOST SVIRANJA I STEČENA TEORIJSKA ZNANJA

Učenici Glazbene škole Milka Kelemena osvojili niz vrijednih nagrada

3

GDK GAVELLA NAJAVIO SVOJU POSLJEDNJU OVOSEZONSKU PREMIJERU

“Medeja” zrcali naše društvo danas