Zemlje zapadnog Balkana trebale bi ući u Europsku uniju, ali novim, postupnim procesom priključivanja u sedam etapa, predložila je Francuska.


Pariz je prošloga mjeseca blokirao otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom tvrdeći da EU najprije treba reformirati metodologiju proširenja. Sada je izišao s nešto konkretnijim idejama kako bi taj proces trebao izgledati, a koje se svode na postupno uključivanje zemalja kandidatkinja prije nego što postanu punopravne članice. Francuska je ostalim zemljama članicama uputila neformalni dokument na šest stranica, koji bi trebao poslužiti kao podloga za raspravu u institucijama Unije. Prva rasprava mogla bi se održati već u utorak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za opće poslove, a nova Komisija u siječnju bi mogla objaviti nešto detaljnije prijedloge. Prema tom dokumentu, na koji se poziva EUobserver, specijalizirani portal za europske teme, novi proces pristupanja odvijao bi se postupno, u sedam koraka. Pregovori o pristupanju vodili su se i još se uvijek vode, tako da zemlja kandidatkinja mora usvojiti kompletno europsko zakonodavstvo podijeljeno u 35 poglavlja. Pregovori se svode na definiranje rokova i načina kada će i kako zemlja kandidatkinja preuzeti europsko zakonodavstvo i kako će ga provoditi da bi se transformirala i postala sposobna preuzeti obveze koje sa sobom nosi članstvo u EU-u. Kada se pregovori završe, potpisuje se ugovor o pristupanju i kandidatkinja postaje punopravnom članicom nakon što se ugovor ratificira u svim zemljama članicama. Francuska sada predlaže da se to promijeni tako bi što bi se zemlja kandidatkinja postupno uključivala u EU dok ne postane punopravna članica. Prema tom pristupu, proces pristupanja podijelio bi se u sedam koraka i nakon svakoga od njih kandidatkinja bi bila uključena u određene politike i programe.


Prva je etapa vladavina prava i temeljna prava, druga obrazovanje i istraživanje, treća rad i socijalna pitanja, četvrta financijski poslovi, peta jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo, šesta vanjski poslova i sedma "ostalo".
Tako bi, primjerice, zemlja kandidatkinja, kada provede sve reforme predviđene u prvoj etapi, mogla sudjelovati u Eurojustu i Europolu. Eurojust je agencija EU-a koja podupire pravosudnu koordinaciju i suradnju nacionalnih tijela u borbi protiv terorizma i teškog organiziranog kriminala, a Europol je tijelo nadležno za policijsku suradnju. H