U Ružičkinoj kući u Vukovaru u srijedu je završio dvodnevni, 22. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i osma godina poslije", a ovogodišnja je tema skupa nazvana "Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj: uzroci, posljedice i aktualni trendovi". Kroz tri sjednice na skupu je referirano o 19 znanstveno-stručnih radova s tematikom migracija, demografije i njihove refleksije na različite aspekte suvremenog života. Organizatori su skupa Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" i njegov Područni centar u Vukovaru, a održava se, kao i svake godine, u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine.


Ravnatelj Instituta Pilar, Željko Holjevac, naglasio je kako je ovaj skup doprinos znanstvene zajednice memoriji Vukovara i ujedno najprimjereniji način da se taj institut pridruži obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Sudionike su pozdravili i izaslanik ministra hrvatskih branitelja i ravnatelj vukovarskog Memorijalnog centra Domovinskog rata Krunoslav Šeremet, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Marijana Balić i vukovarski dogradonačelnik Marijan Pavliček. Govoreći o temi skupa, voditelj Instituta Ivo Pilar - Područnog centra Vukovar, sociolog Mateo Žanić naglasio je kako je tema migracija vrlo aktualna u znanstvenoj zajednici, a s negativnim migracijskim kretanjima posebno se, rekao je, suočava istok Hrvatske.


- Skup je posvećen nasljeđu Domovinskog rata te kratkoročnim i dugoročnim problemima koje je za sobom ostavio - rekao je Žanić.


- Proveli smo istraživanje na populaciji na kojoj bi trebao ostati razvoj ovoga kraja - na srednjoškolcima 3. i 4. razreda u svih 15 vukovarsko-srijemskih srednjih škola - i pokazalo se da oko trećinu njih želi ostati živjeti i raditi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, trećina bi ostala u Hrvatskoj, ali u nekoj od drugih županija, a trećina želi ići u inozemstvo - rekao je, među ostalim, Mateo Žanić.


Demograf Dražen Živić naveo je, pak, da demografske neprilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju dvije dimenzije. Prva je prirodno kretanje stanovništva, pri čemu je trend većeg broja umrlih u odnosu prema rođenim osobama prisutan u kontinuitetu u posljednjih dvadesetak godina, a druga dimenzija su migracije koje su konstanta razvoja tog prostora od prapovijesti, ali od Domovinskog rata i prisilnih migracija kao posljedice, bilježi se veliki migracijski val, pri čemu će se negativni trend nastaviti, a ne vide se ni naznake obnove stanovništva - rekao je Dražen Živić.
Izneseni su i službeni migracijski podatci za koje je rečeno da "predstavljaju donju granicu, odnosno statistički minimum", a po kojima je razvidno da je od 2011. do 2018. VSŽ ostao bez 18.000 stanovnika koji si migrirali, ali i da tome treba dodati i prirodni gubitak stanovništva koji je u tom razdoblju iznosio oko 5000. Rečeno je i da Vukovarsko-srijemska, od pet slavonskih županija, ima najnegativnije demografske i migracijske trendove. Službeni je, naime, i podatak da je 2011. ta županija imala nešto manje od 180.000 stanovnika, a sadašnje procjene govore o 154.000. S.Butigan