Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 1105,11 doza na dan na 1000 stanovnika, odnosno 6,6 milijardi kuna. To je povećanje potrošnje lijekova za 4,15 posto u odnosu na 2017. godinu. Kako navode iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), porast potrošnje neznatno je viši u odnosu na prosječni porast potrošnje u pet godina - u razdoblju od 2014. do 2018. godine.
Potrošnja lijekova u 2018. godini prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 8,06 posto u odnosu na 2017. te je, istovremeno, malo viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2014. do 2018.

Lijekovi koji su imali najveću potrošnju u Hrvatskoj u 2018. godini prema korištenju doze na dan na 1000 stanovnika lijekovi su koji djeluju na kardiovaskularni sustav, drugi su oni s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a treći lijekovi koji djeluju na živčani sustav. Prema izvješću HALMED-a, glavne skupine koje su u 2018. godini imale značajniji porast potrošnje u odnosu na 2017. lijekovi su koji djeluju na respiratorni sustav - za 12,8 posto, Sustavni hormonski lijekovi, izuzev spolnih hormona - 12,79 posto, lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav s povećanjem od 10,78 posto te skupina lijekova s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari s povećanjem od 10,11 posto. Lijekovi koji djeluju na kožu - dermatici, imali su najveće povećanje potrošnje, i to 16,66 posto, ali je njihov udjel u sveukupnoj potrošnji u dnevnim dozama svega 0,04 posto.


Od pet slavonskih županija najviše doza lijekova na dan na 1000 stanovnika potrošeno je u Virovitičko-podravskoj županiji - 1181,20, a najmanje u Požeško-slavonskoj - 881,66. Druga prema potrošnji bila je Vukovarsko-srijemska županija s 1173,19 doza, treća Brodsko-posavska županija s 1110,74, a četvrta je Osječko-baranjska županija s potrošenih 1085,92 doza lijekova na 1000 stanovnika.


U svih pet slavonskih županija, kao i u cijeloj zemlji, najviše se troši lijekova za kardiovaskularni sustav. Nakon njih, u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji najviše je potrošeno na lijekove koji djeluju na živčani sustav, a na trećem su mjestu lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, dok su na četvrtom lijekovi koji djeluju na koštano-mišićni sustav. U Osječko-baranjskoj županiji trošeno je 398,82 doza na dan lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav, za što je potrošeno više od 50,8 milijuna kuna, iako je na lijekove koji djeluju na živčani sustav trošeno mnogo manje doza na dan, odnosno 204,84 doza, ipak je na tu vrstu lijekova više novca potrošeno, i to više od 51,4 milijuna kuna.


U Brodsko-posavskoj županiji, nakon lijekova za kardiovaskularni sustav s 436,84 doze na dan ili 28,5 milijuna kuna, na drugom su mjestu lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari s 185,28 doza na dan u vrijednosti nešto više od 19 milijuna kuna. Na trećem su mjestu lijekovi koji djeluju na živčani sustav za koje je potrošeno 23,7 milijuna kuna za 183,2 doze na dan, a na četvrtom lijekovi za koštano-mišićni sustav. U Virovitičko-podravskoj županiji na drugom je mjestu potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav, na trećem su lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari, a na četvrtom oni koji djeluju na krv i krvotvorne organe.


Ukupnu potrošnju lijekova u Hrvatskoj HALMED prikazuje i razdvajajući potrošnju lijekova čiji su troškovi pokriveni iz fondova HZZO-a te lijekova koji su plaćeni na drugi način, odnosno gdje građani sami snose trošak. Prema prijavljenim podacima, lani je potrošnja na teret HZZO-a iznosila 963,19 doza lijekova na 1000 stanovnika na dan ili 87,5 posto potrošnje, odnosno financijski nešto više od 5,8 milijardi kuna ili 88,2 posto. Potrošnja koja nije na teret HZZO-a iznosila je 141,91 doza na 1000 stanovnika ili 12,8 posto, odnosno financijski ukupno 784.749.713 kuna. Građani su sami najviše potrošili na acetilsalicilnu kiselinu, potom na ibuprofen, paracetamol te paracetamol u kombinaciji s psiholepticima. Izvanbolnička potrošnja lijekova iznosila je 1074,11 dnevnih doza na 1000 stanovnika, što je 97 posto ukupne potrošnje. To je povećanje za 4,5 posto u odnosu na 2017. te više od četiri milijarde kuna što je 60 posto ukupne potrošnje.