Hrvatska je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i naš je strateški cilj da do kraja mandata sljedeće vlade Hrvatska ispuni kriterije i to i učini, kazao je premijer Andrej Plenković na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija - Utjecaj uvođenja eura na kreta­nja u gospodarstvu" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Premijer je naglasio da su ekonomske koristi od eura brojne - trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora, odnosno građani i poduzeća imat će manje troškove financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja. "Euro je druga najveća i najsnažnija globalna valuta kojom se koristi više od 340 milijuna ljudi u europodručju EU-a", dodao je Plenković, napomenuvši da je Hrvatska od svih članica EU-a izvan europodručja najmanja po broju stanovnika, a istodobno najviše euroizirana. Naime, kako je naveo, Hrvatska ima najvišu euroizaciju depozita od svih članica EU-a koje nisu u europodručju. "Hrvati već duže vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima, računaju i većinom štede u toj valuti, pa tako štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod 66 posto ukupne vrijednosti štednje, a u prosjeku je u posljednjih 9,5 godina iznosila 76 posto", kazao je premijer.

Plenković je rekao kako je plan i namjera ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II po potvrdi ispunjenja svih uvjeta u drugoj polovini 2020. godine. U tom tečajnom mehanizmu zemlja će biti dvije i pol do tri godine, a ulazak u europodručje očekuje se najranije u siječnju 2023. ili 2024. godine. Time bi se Hrvatska, kazao je, priključila grupi od već 19 zemalja Unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu.

I predsjednik HGK Luka Burilović iznio je neke od pozitivnih učinaka uvođenja eura - smanjenje cijene kapitala, lakše ostvarivanje boljeg kreditnog rejtinga, uklanjanje rizika valutne klauzule, potencijalno podizanje konkurentnosti izvoznika itd.

- Možemo se nadati da će se pojačati pozicija Hrvatske u kontekstu povlačenja izravnih stranih ulaganja - rekao je Burilović te dodao kako euro nije i ne smije biti sam po sebi svrha, niti forma koja se provodi bez jasne vizije, svrhe i namjere. "Euro nije čarobni štapić i univerzalni lijek gospodarskih problema već ga treba iskoristiti kao dodatak i generator za realizaciju strateških ciljeva", poručio je Burilović.

Prema njegovim riječima, HGK podupire uvođenje eura jer su svjesni da pozitivne strane znatno nadmašuju one moguće negativne, ali s preduvjetom da se cijeli posao odradi kvalitetno, detaljno i s velikom razinom ozbiljnosti i pozornosti. "O pripremi, razvoju naših kapaciteta i uključivanju svih naših resursa u ovom području ovisi i uspjeh uvođenja eura i postizanje maksimalnih pozitivnih učinaka. Jer, nemojmo se zavaravati, čin uvođenja eura tek je prvi korak, a uspjeh ovisi i o svemu što dolazi nakon toga. Izazov dolazi poslije", rekao je Burilović, dodajući kako, prema njihovu iskustvu, "gospodarstvenici, a pogotovo izvoznici, dominantno podržavaju uvođenje eura“.

Član Upravnog vijeća HANFA-e Tomislav Ridzak izjavio je da će uvođenje eura utjecati na sve sudionike financijskog tržišta te da je stoga nužna suradnja regulatora i država članica kako bi se spriječila regulatorna arbitraža. "Pad kamatnih stopa dovest će do potrage za prinosima i nižim naknadama, a HANFA će gledati da su u tom procesu ljudi svjesni svih rizika“, rekao je Ridzak.

Na panel-raspravi u sklopu konferencije razgovaralo se o utjecaju uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu. Predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko banke Ivan Jandrić poručio je da je uvođenje eura snažan politički, gospodarski, društveni, poslovni i monetarni signal koji će Hrvatskoj, nakon pretežno jednokratnih troškova, omogućiti trajne koristi. "Ponajprije u obliku uklanjanja valutnog rizika, padu premije rizika, smanjenju kamatnih stopa, poticaju međunarodnih razmjena i ulaganja te nižim transakcijskim troškovima, a posljedično i u povećanju konkurentnosti", kaže Jandrić.

- Očekujemo smanjenje troškova za ulagatelje u investicijske fondove i druge financijske instrumente te jednostavniji pristup za strane ulagatelje na domaćem tržištu kapitala, a time i povećanje likvidnosti domaćih izdanja što će ih učiniti dodatno atraktivnijim - istaknuo je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa. "Kao predsjednik uprave kompanije koja je stopostotni izvoznik, jasno je kako sam veliki zagovornik uvođenja eura. Tečajna politika koja se provodi nama izvoznicima ne ide u prilog i ona je jedna od najvećih prepreka u povećanju profitabilnosti", izjavio je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.