Doznake hrvatskih građana iz inozemstva približne su iznosu netozarade od turizma i vrlo su stabilan izvor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnog gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, rekao je u utorak ekonomist Mladen Vedriš.
Vedriš je to izjavio na konferenciji "Povratništvo i gospodarski razvoj", koja se održava u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer u Zagrebu, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika. Više od dvije milijarde eura neformalnih doznaka, poklona, pomoći i mirovina netoprihoda ulazi u hrvatsku platnu bilancu prema HNB-u i taj trend je u porastu, ali je pitanje koliko će ljudi koji su tamo osnovali obitelji imati potrebu ubuduće slati u Hrvatsku takve doznake, kazao je. Nisam siguran da ima velike razlike između doznaka i prihoda od turizma u kojem samo krevet čini domaći resurs, a 70 posto onoga što prodajemo dolazi iz uvoza, kazao je Vedriš, i upozorio da se investicije za povratak radnika iz inozemstva mogu i moraju pronaći. Prema istraživanjima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu 65 posto onih koji su otišli kao prvi razlog navelo je lošu financijsku situaciju, ali važne razloge čini nezadovoljstvo stanjem u zemlji, rasprostranjenost korupcije, nesnošljivost, loš rad državnih institucija i loši životni uvjeti. Povratak je moguć ako se omogući pristojna razina življenja, jer samo jedna petina odbija mogućnost povratka, a četiri petine njih su potencijal za povratak kući, kazao je Vedriš. U prilog tome naveo je podatke da prema istraživanjima u Njemačkoj obrazovanje jedne osobe do svršetka studija iznosi prosječan trošak državi od 260 tisuća eura, a to je samo jedan aspekt odljeva mozgova. Pri tome jedan inženjer u svom radnom vijeku stvori oko milijun dolara nove vrijednosti koja ostaje u toj zemlji, a među onima koji su otišli približno ih je pola visokoobrazovanih. Vedriš je naveo podatke grčkih istraživanja prema kojima su oni koji su napustili zemlju već u startu odnijeli 12 milijardi eura vrijednosti i izrazio procjenu da je slično i s hrvatskim radnicima u inozemstvu.H