Štetu od prolaska i najezde divljih svinja na ovom našem području ne trpe samo ozbiljni poljoprivrednici nego i vikendaši. Financijski gubitci jednih i drugih, jasno, ne mogu se mjeriti, ali gdje god se svinje pojave, pa tako i u zakutcima aljmaško-erdutsko-daljskih podunavskih šuma, stradavaju usjevi, povrće, voće, mladi nasadi, pa i postavljene ograde. U jednoj takvoj jadikovki, kada se zbrajala šteta, čuo se i savjet da je jedino efikasno sredstvo koje će divlje svinje odvratiti od kretanja nekom rutom - lavlji izmet. Na prvu ruku, reklo bi se, ima logike - lav je kralj životinja, njegov je utjecaj, makar samo i onaj mirisom, jasno upozorenje, pa će podčinjene životinje izbjegavati staze kojima se kreće. Posebice ako mu mogu postati lovina.

A budući da u osječkom ZOO vrtu lavovi oduvijek egzistiraju, nije trebalo dugo kako bi se shvatilo da je na ovom području postavljanje repelenta od nusproizvoda probavnog sustava lavova doista izvedivo. Pohitali smo na tu adresu s pitanjem može li se kod njih kupiti nekoliko kilograma tog izmeta.

- Ne, ZOO vrt niti prodaje feces niti je moguće kupiti dozreli stajnjak - objašnjava Tatjana Šalika-Todorović, zoologinja u osječkom ZOO vrtu. Naime, i za njih vrijede zakonske odredbe o odlaganju stajnjaka, pojednostavljeno - izmet koji nije termički obrađen ne smije biti u prometu. EU direktiva je jasna, nitrati ne smiju biti na štetu okoliša, voda..., pa je tako i u nas dosadašnja praksa odlaganja stajskog gnoja na oranice postala prošlost. No u ovom slučaju nisu u pitanju samo nitrati nego i potencijalna opasnost od širenja patogenih nametnika.

- Važno je napomenuti kako se i naši uzorci stajnjaka, u skladu s veterinarskim propisima, redovito testiraju na parazite - kazuju u osječkom ZOO vrtu. Zaključno, stajnjak u osječkom zvjerinjaku nastaje od izmeta svih životinja, a ne samo pojedinih, u ovom slučaju lava.

O ovoj temi razgovarali smo i s lovcima, za njih su repelenti uobičajeno sredstvo za odbijanje pojedinih životinja.

- Riječ je u pravilu o mirisima, za svaki vrstu životinje drukčiji je miris koji ju odbija - kaže Zlatko Stolnik, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije. A repelent s lavljim izlučevinama?

- Riječ je o tome da repelenti, pa i taj koji spominjete, mogu odbiti životinju dan, dva, tri; ali ako je zdrava, nema te životinje koja će si dopustiti umrijeti od gladi - kaže Stolnik. Ili, što bi se reklo u narodu, glad je najbolji kuhar. Zato i nije neuobičajeno da divljač ulazi u naseljenja područja u potrazi za hranom.

Dakle, Slavoncima, nažalost, u obrani usjeva, iako je tu među nama, ne može pomoći ni kralj životinja. D. Kuštro