Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća
Objavljeno 13. studenog, 2019.
U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka
Europsko gospodarstvo u sedmoj je uzastopnoj godini rasta, a nastavak rasta predviđa se i 2020. i 2021. godini. Tržišta rada i dalje su snažna, a nezaposlenost pada.Međutim, vanjsko okruženje nije poticajno kao što je bilo, a nesigurnost je sve veća, što posebno pogađa proizvodni sektor, koji se suočava i sa strukturnim promjenama. Čini se da je europsko gospodarstvo zbog toga na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta i slabe inflacije. Sažetak je to netom objavljene jesenske procjene Europske komisije o stanju u gospodarstvu. Naravno da u takvoj procjeni nidomaće, hrvatsko, gospodarstvo nije izdvojeni otok, ali ipak ima svoja očekivanja.
Hrvatska gospodarska komora objavila je, samo koji dan poslije, rezulate ankete o očekivanju poslovnog sektora za 2020. godinu. U rujnu ju je proveo Eurochambers, krovna organizacija gospodarskih komora zemalja europskog kontinenta. I dok ona pokazuje pad optimizma poduzetnika na razini svih zemalja uključenih u istraživanje, u Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja. Hrvatska se tu ipak blago izdvojila iz prosjeka pa je optimizam zbog prihoda na inozemnom tržištu i zaposlenosti ostao približno na prošlogodišnjoj razini, a korištenje fondova EU dovelo do povećanog optimizma oko kretanja investicija.
Naime, sve uključene zemlje, pa tako i Hrvatska, pogođene su globalnim kretanjima, odnosno usporavanjem rasta globalne potražnje.
"Također, kod svih zemalja ta smanjena inozemna potražnja utječe i na domaću potražnju, a u konačnici i na razinu investicija. Osim toga, gotovo su sve članice EU pogođene istim problemom, odnosno nedostatkom kvalificirane radne snage i posljedično rastom troškova radne snage. Zbog svega toga ne iznenađuju rezultati ovogodišnjeg istraživanja, prema kojima je došlo do smanjivanja optimizma kod inozemne i domaće potražnje, zaposlenosti i investicija", stoji u anketi.
Zaposlenost je područje koje u anketi niz godina obilježava niska razina optimizma, pri čemu približno polovina anketiranih poduzetnika očekuje istu razinu zaposlenosti, a nešto iznad trećine povećanje broja zaposlenih. Pritom treba napomenuti da je nedostatak adekvatne radne snage, pa tako i u Hrvatskoj, postao snažan ograničavajući čimbenik izraženijeg rasta zaposlenosti, što se sve više rješava uvozom radne snage.Ipak, otvaranje novih radnih mjesta diljem EU-a pokazalo je iznenađujuću otpornost - dijelom zato što je obično potrebno određeno vrijeme da gospodarska kretanja počnu utjecati na radna mjesta, ali i pomak u zapošljavanju prema uslužnim sektorima. Zaposlenost u EU-u rekordno je visoka, a nezaposlenost je najniža od početka stoljeća. Dario Kuštro
VIŠEGODIŠNJI TREND RASTA PROSJEČNE NETOPLAĆE
Nisku razinu optimizma prikupili su anketni odgovori o troškovima radne snage. Rast troškova radne snage u najvećoj je mjeri povezan sa stanjem na tržištu rada, odnosno spomenuti nedostatak adekvatne radne snage stvara pritisak na rast netoplaća i naknada. Prema posljednjim raspoloživim podatcima za prvih osam mjeseci ove godine, prosječna je netoplaća realno bila 2,5 posto viša nego u istom razdoblju prošle godine. Ali taj rast ima višegodišnji trend pa je prosječna netoplaća za to razdoblje bila čak 16,8 posto viša nego prije pet godina.