Ljevičarski čelnici latinoameričkih država osudili su u nedjelju "državni udar" u Boliviji nakon što je predsjednik Evo Morales u televizijskom obraćanju najavio svoju ostavku zbog nemira u zemlji i pod pritiskom vojnog vrha, prenose agencije.

Morales je rekao da je poslao parlamentu svoje pismo ostavke, koju su zatražili policija, vojska i oporba. "Naša je velika želja vraćanje mira u društvo", kazao je Morales. Ranije u nedjelju pozvao je na nove izbore nakon što su oni održani prije tri tjedna pokrenuli masovne prosvjede.


Na upit hoće li se kandidirati na novim izborima, Evo Morales rekao je lokalnom radiju da "kandidature trebaju biti u drugom planu, a u prvom uspostaviti mir u Boliviji."


Moralesovu ostavku osudili su ljevičarski čelnici Venezuele, Argentine i Meksika, a kubanska vlada oštro je osudila "državni udar" u Boliviji i izrazila solidarnost s Moralesom. "Desnica je ovim nasilnim i kukavičkim državnim udarom napala demokraciju u Boliviji. Oštro osuđujemo udar", napisao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel na Twitteru pozvavši svijet da se "mobilizira za Evov život i slobodu", prenosi Reuters.


Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da njegova zemlja "prepoznaje odgovoran odnos predsjednika Moralesa, koji je podnio ostavku radije nego da ljude izloži nasilju." Meksiko je objavio da će Moralesu ponuditi azil ako ga on zatraži.


Argentinski izabrani predsjednik Alberto Fernandez i njegov venezuelanski kolega Nicolas Maduro osudili su "udar" u Boliviji nakon ostavke Moralesa. "Kategorički osuđujemo državni udar protiv našeg brata, predsjednika Eva Moralesa", napisao je Maduro na Twitteru, a ljevičar Fernandez, koji je pobijedio na argentinskim izborima 27. listopada, ocijenio je da je "državni udar u Boliviji rezultat zajedničke akcije nasilnih civilnih skupina, podijeljenosti policije i pasivnosti vojske."


Prethodno je u nedjelju vrhovni zapovjednik oružanih snaga u Boliviji zatražio od Moralesa da odstupi kako bi se osigurala stabilnost u zemlji. "Nakon unutarnje analize situacije, tražimo od predsjednika države da odustane od svojeg predsjedničkog mandata te time omogući da se vrati mir i održi stabilnost za dobrobit Bolivije", rekao je novinarima zapovjednik oružanih snaga Williams Kaliman.


Kaliman je svoj poziv uputio nekoliko sati nakon što je Morales pristao na održavanje novih predsjedničkih izbora, nakon što je Organizacija američkih država (OAS), koja je promatrala izbore održane 20. listopada, utvrdila "jasnu manipulaciju". Sporna pobjeda Moralesa na tim izborima potaknula je prosvjede diljem zemlje. U njima je poginulo troje, a ozlijeđeno više od 300 ljudi.


Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho, koji je postao simbol oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara. Na odstupanje Moralesa pozvao je i njegov izborni protivnik Carlos Mesa. "Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa.


Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini.


Ostavku je najavio i potpredsjednik Bolivije Alvaro Garcia Linera, a u međuvremenu ostavke su podnijela dva ministra, kao i predsjednik parlamenta Victor Borda nakon što su demonstranti zapalili njegovu kuću.
U međuvremenu je nasilje eruptiralo na ulicama La Paza u noći s nedjelje na ponedjeljak te su gomile palile poslovne objekte i građevine u tom gradu. Hina