Udjel loših bankovnih zajmova u ukupnima u Europskoj uniji u posljednje je četiri godine prepolovljen, izvijestila je Europska agencija za banke (EBA), upozoravajući ipak na kontinuirano visoke udjele u zajmodavcima u Grčkoj i na Cipru.
Nenaplativi ili teško naplativi zajmovi postali su uteg mnogim bankama nakon globalne financijske krize od prije desetak godina. Njihov iznos pritišće profitabilnost banaka i zajmodavne kapacitete, ističu u EBA-i. Iznos tih problematičnih dugova znatno je smanjen u protekle četiri godine, s 1.150 milijardi eura u lipnju 2015., kada su iznosili šest posto ukupnih kredita, na 636 milijardi eura ili tri posto u lipnju 2019., pokazuju podaci EBA-e. Izvješće obuhvaća 28 članica EU-a i Norvešku, Island i Lihtenštajn, članice Europskog ekonomskog područja (EEA).
EBA je istraživanje provela na uzorku od 150 banaka iz EU-a koje drže više od 80 posto ukupne imovine bankarskog sektora.
Pad udjela loših kredita pripisuje se regulatornim intervencijama, "političkoj odlučnosti“ da se problem primjereno riješi i poticaju proizišlom iz gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa, istaknuli su u EBA-i.
Iako je prosječan udjel loših kredita na razini EU-a prepolovljen, u pojedinim je zemljama i dalje prilično visok.
Grčka prednjači s 39,2-postotnim udjelom u lipnju ove godine, a slijedi, premda s popriličnim odmakom, Cipar, s udjelom od 21,5 posto.
U Hrvatskoj je udjel loših kredita u ukupnima u lipnju ove godine iznosio 6,1 posto, nasuprot 14,4 posto u lipnju 2015.
Uz Hrvatsku, udjel veći od pet posto imale su Slovenija (5,3 posto), Mađarska (5,6 posto), Bugarska (7,2 posto) te Rumunjska (8,9 posto).
Usporedbe radi, u 2015. godini u deset zemalja EU-a zabilježen je dvoznamenkasti udjel loših kredita.
Najviše je u promatranom razdoblju smanjen iznos loših kredita u Italiji, za 145 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa smanjenjem za 81 milijardu eura, te Britanija, gdje su pali za 60 milijardi eura. Znatno je smanjen iznos loših kredita i u Njemačkoj, za 43 milijarde eura. Loši zajmovi u Italiji sada čine gotovo osam posto ukupnih, nasuprot gotovo 17 posto u lipnju 2015. godine.
"Pokrenute su važne inicijative, i na europskoj i na razini pojedinih zemalja, kako bi se potaknulo smanjenje takve imovine, proizišle iz krize", kaže se u izvješću EBA-e.
S obzirom na slabljenje gospodarstva, banke bi trebale pozorno pratiti kvalitetu imovine u svojim knjigama kako bi aktivno upravljale udjelom loših zajmova, poručuju iz EBA-e. H